Više stotina sindikalnih aktivista prosvjedovalo je u ponedjeljak pred slovenskim parlamentom, u kojemu će u utorak započeti usvajanje novog zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, tvrdeći da premijer Borut Pahor reformu mirovinskog sustava želi provesti 'na silu' i da će se sindikati tome usprotiviti svim sredstvima
Predsjednik sindikalne konfederacije 'Pergam' Dušan Rebolj izjavio je novinarima da vlada svojom reformom riskira konflikt i da bi novi zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju trebalo povući iz parlamentarne procedure. Ako se to ne dogodi, sindikati su najavili da će se mirovinskoj reformi koja je nepravedna suprotstaviti na referendumu koji bi reformu ukinuo, a ne isključuju niti opći štrajk jer je vlada zakon usvojila bez suglasnosti sindikata.
Prije prosvjeda, predsjednik najveće sindikalne središnjice, Saveza samostalnih sindikata (ZSSS), Dušan Semolič izjavio je da Pahorova vlada obmanjuje javnost tvrdnjama da je reforma neizbježna i da će stabilizirati javni financijski sustav i spriječiti smanjivanje mirovina.
Nakon uvođenja reforme prosječne slovenske mirovine smanjile bi se za 100 do 150 eura, jer se zakonom kao osnovica za izračunavanje mirovinske osnovice više neće uzimati 18 najpovoljnijih godina staža za osiguranika, kad su njegova primanja bila najveća, nego prosjek od 34 godine, izjavio je Semolič. On tvrdi da je reforma mirovinskog sustava, kako ju je zamislila vlada 'nepravedna', te da je vlada našla sredstva za sanaciju banaka i poduzeća koja su uzrokovala krizu, dok radnike i umirovljenike vodi u 'siromaštvo'.
Osnovica predviđene mirovinske reforme u Sloveniji je produžavanje životnog vijeka za odlazak u redovnu mirovinu na 65 godina života za muškarce i žene, što bi se uvodilo postupnim produljivanjem do 2025. godine.
Muškarci bi po odredbama novog zakona o mirovinskom osiguranju mogli odlaziti u prijevremenu mirovinu sa 60 godina života uz uvjet da imaju 43 godine staža, a žene sa 58 godina i 41 godinom radnog staža. No, za svaki mjesec odlaska u mirovinu prije navršene 65. godine oduzimalo bi im se 0,3 posto od mirovine (takozvani malus), dok bi se oni koji bi se odlučili za rad i nakon 65. godine života na sličan način stimulirali posebnim dodacima.