'Presudile su inflacija i migracija kao pitanja koja su očito mobilizirala birače, uz dodatak da SAD očito još uvijek nije spreman imati ženu za predsjednicu. Ženu koja pored toga još nije bjelkinja', kaže za tportal Gorana Grgić, profesorica i predavačica američke unutarnje i vanjske politike pri Centru za američke studije na Sveučilištu u Sydneyju, komentirajući izvjesnu pobjedu Donalda Trumpa
'Očito je da je većina istraživanja ususret ovim izborima bila poprilično odvojena od stvarnosti, a pogotovo u ključnim državama, u kojima se predviđala neizvjesna bitka', dodaje Grgić.
U postizbornom periodu će se, kaže, Demokratska stranka morati ozbiljno preispitati: je li zaista postala 'stranka dviju obala', koja dramatično gubi podršku između njih, ili je zbilja problem samo u Trumpu koji je preuzeo Republikansku stranku i od nje napravio neku vrstu kulta, ono što u Europi i njenom kontekstu ne bi moglo doživjeti ovakav uspjeh.
Harris se nije nametnula
'Dosad se vjerovalo da demografija ide u prilog Demokratskoj stranci, glasovi manjinskih birača su se podcjenjivali, a sada se pokazuje da taj bazen glasova za njih više ne postoji - odnosno da barem postoje neke dosad nevidljive nijanse. Izgleda da je jedno od presudnih pitanja na ovim izborima bila inflacija, tj. povećanje cijena, što građani osjećaju na svojoj koži, premda američkom gospodarstvu generalno ide sjajno i premda to izaziva zavist u konkurentskim državama. Kamala Harris nije se uspjela nametnuti kao promjena, nego je viđena kao nastavak vladavine demokrata', kaže Grgić.
Slično je, kaže, s temom migracija, a nju su neki birači očito također smatrali vrlo bitnom.
'Trump će po svemu sudeći biti prvi republikanski predsjednik nakon Busha 2004. godine koji će osim većine elektorskih osvojiti i ukupnu većinu glasova, što je zaista malo tko mogao predvidjeti. Sada će biti vrlo zanimljivo analizirati demografske podatke njegovih birača - činjenica je da su ga u većini podržali muškarci i da ima nešto veću potporu bijelih žena, pa sve pokazuje to da ipak postoji zazor od predsjednice koja je žena, a uz to nije bjelkinja. Smatralo se da je Barack Obama predsjednik 'postrasne Amerike', ali sada se više čini da je bio iznimka - 46 od 47 predsjednika SAD-a su bijelci, a svih 47 su muškarci', upozorava Grgić.
Ova znanstvenica slaže se s tvrdnjom da će Trump barem privremeno morati reterirati od svojih nevjerojatnih predizbornih najava, recimo da će u roku od 24 sata 'deportirati 11 milijuna ilegalnih imigranata' ili da će u istom roku 'zaustaviti rat u Ukrajini'.
vezane vijesti
'Mnoge njegove najave su neostvarive u tako kratkom roku, ali treba imati na umu da je mnoge stvari koje je najavio u svom prvom mandatu on zapravo ostvario. Definitivno ćemo svjedočiti zaokretu na mnogim poljima, pogotovo zato što su republikanci osvojili većinu i u Senatu i u Kongresu - što znači da će barem u iduće dvije godine oni s Trumpom imati apsolutnu vlast. Recimo, nisu male šanse da će uvesti carine i na taj način utjecati na svjetske trgovinske tokove. Pitanje je samo kako će to operacionalizirati', predviđa Grgić.
Bliski istok i Ukrajina
U prijelaznom razdoblju do Trumpove inauguracije 20. siječnja, po njenom mišljenju, na mnogim frontovima bit će vrlo osjetljivo - s jedne strane administracija Joea Bidena mnoge će pokušati 'stisnuti', ali mnogi će to pokušati izbjeći znajući da se već za dva mjeseca karte ponovno miješaju.
'Jasno je da na Bliskom istoku u tom periodu neće doći do dogovora jer neće biti zainteresiranih za to. Dugoročno - uz Trumpov evidentan izostanak javne potpore Ukrajini i otvoreno preispitivanje uloge NATO-a - najveće posljedice njegove pobjede mogla bi osjetiti Europa', zaključuje Grgić.
