'Prva asocijacija na prezime Kerum je glagol 'keriti se' (lokalizam) sa značenjem lolati se, bančiti, lumpovati, bekrijati, terevenčiti, ali sve to činiti na osobit način uz puno buke, sa željom da se izazove senzacija u okruženju', navodi se u knjizi 'Hrvatski rodovi općine Muć', čiji su autori umirovljeni splitski novinar Ante Ivanković i Jure Kerum, brat gradonačelnika Željka Keruma
'Prezime Kerum jedno je od najzagonetnijih prezimena s tog područja. Etimologija mu je nepoznata. Mislim da sam prvi koji sam ga pokušao razjasniti', kazao je za Jutarnji list Ivanković.
Kerum je vrlo rijetko prezime i ograničeno je na područje sela Radunić u općini Muć. U knjizi navode moguće porijeklo tog prezimena: u turskom jeziku postoji izraz 'kerum bujrum', što znači dopusti, izvoli; u latinskom se pak za anđela najvišeg ranga glasi kerubin, a u grčkom heruvim.
Također u knjizi navode da je prezime moglo nastati iz nadimka, odnosno od pridjeva kereuv, koji nakon stezanja glasi keruv. Osoba bez uha zvala se kereuv ili keruv.
Pretražujući dokumentaciju, Ivanković je otkrio kako se prezime Kerum prvi put spominje 1807. prilikom gušenja pobune seljaka ogorskog područja protiv francuskih vlasti.
