Zaustavljanje i obrtanje procesa starenja definitivno je sveti gral medicine. U nastojanju da otkriju tajne mehanizama koji ga uzrokuju, znanstvenici širom svijeta istražuju sve od DNK i telomera do organela i proteina, u svim mogućim tkivima i organizmima od crva oblića i štakora do ljudi.
Japanski znanstvenici ovih su dana objavili da su u tom području napravili važan proboj – otkrili su jedan od mogućih procesa starenja i uspjeli pomladiti tkivo starice od 97 godina.
Već duže vrijeme poznato je da oštećenja mitohondrija i slabljenje njihove funkcije uzrokuju određene simptome starenja među kojima gubitak kose i tjelesne težine, iskrivljenje kralježnice, osteoporozu i sl.
Mitohondriji su organele koje kemijsku energiju iz hrane pretvaraju u adenozin trifosfat, izvor energije za stanične procese. Budući da su nastali od neovisnih jednostaničnih organizama koji su ušli u simbiozu sa složenim organizmima, imaju svoju vlastitu DNK. Ona se nasljeđuje od majke dok se očeva mitohondrijska DNK odbacuje prilikom oplodnje.
Prema jednoj od trenutno popularnijih teorija, 'mitohondrijskoj teoriji starenja', uzrok opisanih procesa propadanja tkiva su mutacije koje se nakupljaju u mitohondrijskoj DNK.
Međutim znanstvenici sa Sveučilišta Tsukuba u Japanu u svojem su novom radu demonstrirali da to možda nije točno. Njihovi rezultati, predstavljeni u časopisu Scientific Reports, pokazuju da uzrok oštećenja nisu mutacije DNK već izvanjski čimbenici. U svojoj studiji tim je analizirao koja je razlika u funkcioniranju mitohondrija u linijama mladih i starih ljudi. Na svoje veliko iznenađenje otkrili su da nije bilo vidljivih razlika u mutacijama u mitohondrijskoj DNK kod starih i mladih stanica.
Ovakav rezultat naveo ih je na zaključak da bi starenje stanica moglo biti uzrokovano tzv. epigenetskim čimbenicima, odnosno da bi oštećenja karakteristična za starenje mogle uzrokovati povišene razine određenih proteina. Ako je to točno, zaključili su, onda bi resetiranje stanica u stanje matičnih stanica moglo ispraviti i ukloniti epigenetske čimbenike. Ovu ideju potvrdili su testovi na stanicama starijih ljudi – reprogramiranje je stare stanice ponovno pretvorilo u mlade. Njihove analize otkrile su da postoje dva polja u DNK koja u mitohondrijima kontroliraju stvaranje jednostavne aminokiseline poznate kao glicin. Kada su znanstvenici linije stanica 97-godišnje žene kupali u glicinu deset dana, mitohondriji su povratili svoju sposobnost stvaranja energije, a neka oštećenja povezana sa starenjem su nestala.
Japanski stručnjaci za sada su ovo pomlađivanje uspjeli napraviti samo na linijama stanica u laboratoriju. U svojim novim istraživanjima pokušat će otkriti doprinose li isti epigenetski čimbenici generalno starenju organizma ljudi te mogu li se iskoristiti za zaustavljanje i obrtanje tog procesa.
