'Već tjednima po Bruxellesu i prijestolnicama zemalja članica kruže poludovršeni planovi za buduću arhitekturu Europske unije. Osmišljavanje vizije za našu zajedničku budućnost sigurno je plemenita zadaća i, dugoročno, treba nam bankovna, fiskalna i politička unija. Općenito je lakše prolaziti kroz teška vremena kada nešto očekujete. U psihološkom smislu to mogu razumjeti, ali planovi za prekosutra, ma koliko važni bili, ne smiju nas odvraćati od hitnih izazova koji danas stoje pred nama', rekao je Schulz u govoru čelnicima zemalja članica EU-a na summitu u Bruxellesu.

Predsjednik Europskog parlamenta po tradiciji se obraća čelnicima zemalja članica na početku svakog summita EU-a. Nakon što pročita svoj govor, predsjednik Parlamenta napušta dvoranu i ne sudjeluje u radu summita.

Čelnici će se baviti dugoročnom vizijom EU-a, dok s druge strane raste pritisak financijskih tržišta i europskih partnera da se hitno pronađe rješenje za dužničku krizu koja se sve više šire. Nakon što su Grčka, Irska i Portugal već u programu međunarodne pomoći, nedavno su Španolska i Cipar zatražili pomoć za svoje banke.

Kamate koje na svoje dugove plaćaju Španjolska i Italija postoje sve neizdržljivije i postoji bojazan da se one za neko vrijeme neće moći financirati na financijskim tržištima.

Hrvatski premijer Zoran Milanović, koji na summitu sudjeluje kao promatrač, izjavio je da očekuje napredak u rješavanju krize ali ne i definitivni odgovor.

'Europa očito ide prema višem stupnju političke i financijske integracije', rekao je Milanović po dolasku na summit. On nije isključio mogućnost da u Europskoj uniji za godinu dana kada Hrvatska uđe na snazi bude novi ustavni okvir.

'Što će biti za godinu dana kada mi uđemo to u ovom trenutku ne možemo reći. Moguće je da će biti drugi europski ustavni okvir", rekao je Milanović.

On je dodao da monetarna unije bez čvršćeg fiskalnog povezivanja može funkcionirati u dobra vremena, ali ne i u krizama kakva je sada.

Summit je započeo tradicionalnim susretom s predsjednikom Europskog parlamenta, a onda se nastavlja raspravom o Višegodišnjem proračunskom okviru i paktu za rast i zapošljavanje.

U EU-u namjeravaju dogovoriti Višegodišnji proračunski okvir (MFF) do kraja ove godine, stoga ta tema zasad ne izaziva pozornost. Slično je i s paktom za rast i zapošljavanje, koji je već uglavnom dogovoren i koji predviđa da se oko 130 milijardi eura nepotrošenih sredstava iskoriste za investicije koji bi se potaknuo gospodarski rast.

Tijekom radne večere započet će rasprava o izviješću koje je pripremio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy u suradnji s predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Europske središnje banke Mario Draghi i šefom euroskupine Jean-Claude Junckerom

U izviješću naslovljenom 'Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji', nalaze se prijedlozi za uspostavu bankovne, fiskalne, ekonomske i poliitčke unije.

Prema tom dokumentu, zemlje članice eurozone koje krše pravila o visini duga i deficita morale bi pristati na dijeljenje suvereniteta u proračunskoj politici i prepustiti zajedničkim institucijama u Bruxellesu ovlasti da interveniraju u njihove proračune.

Riječ je o viziji buduće ekonomske i monetarne unije (EMU), koja je u prvom redu usmjerena na zemlje članice eurozone, a njegovi autori ističu da proces 'prema dubljoj ekonomskoj i monetarnoj uniji treba biti obilježen otvorenošću i transparentnošću i biti u potpunosti usklađen s jedinstvenim tržištem u svim aspektima'.

U izviješću se daju obrisi buduće arhitekture ekonomske i monetarne unije koja se treba konkretizirati tijekom sljedećeg desetljeća, a to uključuje mogućnost promjene europskih ugovora.

Podrobnija razrada pojedinosti u stvaranju istinske Ekonomske i monetarne unije može se očekivati u izvješću koje će predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy podnijeti za summit u prosincu ove godine, a mogće je i privremeno izvješće za jesenski summit u listopadu.

Čelnici EU-a na summitu će formalno odobriti početak pristupnih pregovora s Crnom Gorom, koji će u petak biti svečano otvoreni.

Euro pod pritiskom u očekivanju ishoda summita EU-a

Euro se u četvrtak na međunarodnim deviznim tržištima spustio na najnižu razinu prema dolaru u posljednja tri tjedna uoči početka summita EU-a na kojem se ne očekuju konkretne mjere za otklanjanje sve dublje dužničke krize u eurozoni.

Jedinstvena europska valuta spustila se tako na 1,2408 dolara, najnižu razinu od 4. lipnja, da bi se potom stabilizirala na 1,2443 dolara, što znači da je dnevnom gubitku od gotovo 0,2 posto.

Dolar je pak oslabio prema jenu za gotovo 0,5 posto i njime se trgovalo po 79,3 jena.

Jedan je njemački izvor izjavio da dvodnevni summit EU-a, koji danas počinje u Bruxellesu, neće iznjedriti nikakve konkretne odluke. Njemačka kancelarka Merkel uporno se protivi uvođenju zajedničke euroobveznice a jučer je odbila pozive Španjolske i Italije da se poduzmu mjere za suzbijanje rastućih troškova zaduživanja tih dviju zemalja.

'Rijetko se vidi tako velika podijeljenost uoči sastanka na vrhu. Sudeći po tome, čini se da će euro trpjeti negativne posljedice', kazao je Chris Turner, čelnik valutne strategije u banci ING.

Obistine li se očekivanja i izostane li napredak u rješavanju goruće krize na summitu čelnika EU-a, euro bi se mogao naći pod dodatnim pritiskom, tumače analitičari. Napominju ipak da su očekivanja tako slaba da bi i najmanja pozitivna vijest mogla jedinstvenoj europskoj valuti pružiti podršku.

Dok se tržište fokusira na ishod summita, trgovanje eurom ostat će promjenjivo i uglavnom će se odvijati pod utjecajem glavnih izjava sa summita, prognoziraju analitičari.

Italija je danas prodala obveznice u iznosu većem od pet milijardi eura s rokom vraćanja za pet i deset godina, ali uz višu cijenu. I španjolski troškovi zaduživanja poskočili su, i to iznad sedam posto, razine koja se smatra dugoročno neodrživom.