Izrael gađao Iran, Hezbolah u tranziciji

Tek što smo prošlog tjedna konstatirali da se situacija na Bliskom istoku malo primirila, Izrael je odlučio otvoriti vikend napadom na Iran. Napali su u tri vala, gađajući vojne ciljeve radi odgovora na iranske napade na Izrael ranije ovog mjeseca. Gađali su postrojenja za proizvodnju projektila, raketni sustavi zemlja-zrak i sustavi protuzračne obrane. Ipak, ako pitate Musavija, prodavača šafrana u sjevernom Teheranu, 'nije to bio pravi napad'.

Iran zasad nije odgovorio, a hoće li Hezbolah, doznat ćemo u narednim danima, kad u fotelju šefa te libanonske oružane skupine i formalno sjedne zamjenik nedavno ubijenog Hasana Nasralaha, Naim Kasim. 71-godišnjak se već desetljećima mota oko vrha Hezbolaha, a stručnjaci za arapski svijet izdvajaju da se u dosadašnjim televizijskim obraćanjima služio službenim arapskim, za razliku od kolokvijalnog libanonskog arapskog kojem je Nasrallah davao prednost.

S Bliskog istoka dolazi i još jedna demonstracija izraelskog ignoriranja apela međunarodne zajednice. Odlukom izraelskog parlamenta Knesseta, naime, UN-ova agencija UNRWA, koja gotovo osam desetljeća pruža usluge palestinskim izbjeglicama, više neće smjeti djelovati unutar Izraela, što bi moglo imati devastirajuće posljedice za milijune Palestinaca pod izraelskom okupacijom.

Superizborni vikend

Uoči izbora u SAD-u, kao zagrijavanje popratili smo superizborni vikend, u kojemu su zastupnike i predsjednike birali građani od istoka Europe do Dalekog istoka, pa onda do krajnjeg juga planete. Najviše pozornosti izazvali su izbori u Gruziji, gdje je vladajuća stranka Gruzijski san, predvođena milijarderom Bidzinom Ivanišvilijem, ostvarila pobjedu koja bi im trebala biti dovoljna za formiranje vlade i dodatno odmicanje od Zapada. Gruzijska predsjednica Saloma Zurabišvili, koju podržava Zapad i ne slaže se s vladom, kaže kako su izbori namješteni u sklopu 'specijalne ruske operacije'. Viktor Orban, mađarski premijer koji se odmah zaletio u Tbilisi, ne slaže se s njom – kaže da je pobjeda stranke koja je prije izbora najavila zabranu oporbe čista kao suza.

Na istoku Europe, ovoga puta nešto bliže nama, sedmi puta u četiri godine glasali su Bugari, koji se suočavaju s višegodišnjom političkom pat pozicijom. Naime, godinama nitko ne uspijeva osvojiti više od 25 posto glasova, pa se formiraju kojekakve interesne koalicije koje se raspadaju u roku od par mjeseci. I ovoga puta je pobijedio GERB Bojka Borisova, no s jadnih dvadesetak posto glasova, tako da se ponovo nameće isti ishod. Većinu je izgubila i liberalno-demokratska stranka japanskog premijera Shigerua Ishibe, koja je vladala Japanom gotovo cijelu njegovu poslijeratnu povijest, što također unosi opasnost u četvrtu svjetsku ekonomiju. Urugvaj je, pak, birao predsjednika, a birat će ga sljedećeg mjeseca i opet, jer niti jedan od dvojice umjerenih kandidata – kandidat lijevog centra Yamandu Orsi niti konzervativac Alvaro Delgado nisu uspjeli pobijediti u prvom krugu.

Pakao u Španjolskoj

U najkatastrofalnijem klimatskom upozorenju zabilježenom ove godine u velikim državama Europske unije, stotinjak ljudi poginulo je u poplavama u jugoistočnoj Španjolskoj, a mrtvi se još uvijek broje. Broj poginulih bio bi i veći da se ljudi koji su se zatekli na ulicama, prema vlastitim svjedočanstvima, nisu popeli na drveće ili električne stupove. Valencia i okolica već su dva dana paralizirani, bez željezničke veze s Madridom i Barcelonom, s blokiranim javnim prijevozom i tisućama automobila koje je bujica nanijela jedne na druge, a internetom kruže nestvarne snimke ljudi koji surfaju po krovovima vozila ne bi li se spasili od pošasti, ili mostova koje bujica odnosi kao da su od papira. Ovo je najveća poplava u Španjolskoj od 1996., kad je u Pirinejima stradalo 87 osoba, te najveća u Europi od 2021., kad je na zapadu Njemačke poginulo njih 185. Europski dužnosnici i španjolski premijer Sanchez najavili su pomoć, no živote, kao i uvijek, nitko ne može vratiti.

Zveckanje ICBM-om

Iza prirodnih katastrofa, znanstvenici nas uporno podsjećaju, stoji čovjek, a što tek onda reći za one 'neprirodne', poput onih s kakvima se već više od desetljeća poigrava sjevernokorejski vođa Kim Jong Un. U najnovijoj epizodi nuklearne olimpijade, Sjeverna Koreja u četvrtak je testirala interkontinentalnu balističku raketu (ICBM), 'najmoćnije strateško oružje na svijetu'. Pedantni Japanci izračunali su da je projektil dosegnuo visinu od 7000 km i preletio udaljenost od 1000 km. Lansiran je pod oštrim kutem, a ta putanja projektila namijenjena je testiranju njegovog potiska i stabilnosti na mnogo kraćim udaljenostima u odnosu na projektirani domet. U prosincu prošle godine, kad su ga posljednji puta testirali, projektil je letio 73 minute, što se preračunava u domet od 15.000 kilometara. To znači da bi ICBM bez problema mogao dobaciti do SAD-a, ali – avaj – i do Hrvatske.

Energija (ni)je važnija od rata

A u barem malom dašku optimizma u odnosu na globalnu atmosferu rata i katastrofa, Kijev i Moskva konačno su se dosjetili započeti pregovore o prekidu napada na energetske objekte obiju strana. Razgovori se prema tvrdnjama Financial Timesa vode uz posredovanje Katara, a dogovor bi mogao označiti najvažniju deeskalaciju sukoba od početka ruske invazije 2022. godine. Iako se formalni sporazum tek treba postići, izvori navode da su Ukrajina i Rusija već smanjile učestalost napada na energetske objekte kao rezultat pregovora obavještajnih službi. Ovo smanjenje napada dolazi u ključnom trenutku jer se Ukrajina suočava s ozbiljnim prijetnjama svojim kapacitetima za proizvodnju električne energije. Naime, prošle je zime gotovo polovica ukrajinske energetske infrastrukture bila uništena ruskim raketnim napadima, čime su milijuni Ukrajinaca ostali bez struje i osnovnih životnih uvjeta.

Game-over Volkswagen

Ono o čemu se s velikim strahom pisalo ovog ljeta i jeseni, počelo se događati. Volkswagen, kralježnica njemačke autoindustrije morat će zatvoriti tri tvornice u Njemačkoj i otpustiti desetke tisuća radnika. Lošu vijest objavio je sindikat iz Wolfsburga, nakon što im je uprava priopćila da je bez otkaza opstanak nemoguć. Ne zna se još koje tvornice će se zatvoriti, ali govorka se da bi prva mogla nastradati ona u Osnabrücku gdje su se proizvodile karoserije. Sama uprava Volkswagena nije stala pred novinare, ali je priopćila je de firma na 'na prekretnici ' i da je situacija 'ozbiljna'. Zašto je Volkswagen toliko jako nastradao? Zbog prevelike koncentracije na električna vozila koja su prema stručnjacima preskupa i zastarjela u odnosu na modele iz Kine. Europska komisija u četvrtak je nabila carine na kineske električne aute kako bi pomogla domaćoj industriji, ali za taj potez sad je kasno. VW je samo lani prodao pola milijuna vozila manje nego što je to bilo planiralo. Niti tu problemima nije kraj, jer je i Audi priopćio da zatvara svoju neprofitabilnu tvornicu u Bruxellesu. U njoj se, pogađate, proizvode električna vozila poput modela Q8 e-tron. U njoj do 28. veljače iduće godine radi 3000 ljudi, koji će morati potražiti novi posao. Prema Njemačkom udruženju auto-industrije (VDA), transformacija automobilske industrije u Njemačkoj mogla bi koštati oko 186.000 radnih mjesta do 2035. od čega je četvrtina već izgubljena.

Stiže nam europska CIA?

Europska unija sprema se pokrenuti vlastitu obavještajnu agenciju, po uzoru na američku CIA-u. Bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, koji je od Ursule von der Leyen dobio zadatak da napiše izvještaj o spremnosti Europske Unije na sigurnosne rizike i da prijedloge za poboljšanje, kaže kako će se zemlje članice samostalno teško obraniti od prijetnji, sabotera i stranih agenata koji rade u svim glavnim gradovima diljem kontinenta, pogotovo ako se ne počnu dijeliti obavještajne informacije. U nacrtu 'europske CIA-e', Niinistö piše kako Bruxellesu treba 'potpuna obavještajna agencija koja će raditi na razini EU-a i koja će služiti strateškim i operativnim potrebama uz dodatak protu-saboterske mreže koja će čuvati infrastrukturu'. On i kaže da je nužno popraviti 'protuobavještajno djelovanje u institucijama EU-a'. Od početka rata u Ukrajini 2022., iz zemalja članica EU protjeran je velik broj diplomata pod sumnjom da su ruski špijuni. No, Moskva i dalje sije kaos diljem Europe, što raznim sabotažama, atentatima i pokušajima istih te snimanjem vojnih objekata dronovima. Zapadni saveznici iz takozvane skupine Five Eyes već neko vrijeme dijele obavještajne podatke. U toj su skupini SAD, Australija, Kanada, Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo. Hoće li tim putem krenuti i EU i hoće li svoje najveće talente poslati na rizične misije? Vrlo teško. Von der Leyen je prihvatila Niinistöve prijedloge i komentirala kako je prikupljanje obavještajnih podataka odgovornost svake od zemalja članica EU-a uz što samo treba popraviti međusobnu komunikaciju. S obzirom na to koliko su briselske agencije komplicirane, birokratizirane i spore, možda je i bolje ne osnivati novu.

Riskantno je biti siguran

Dok se blok eurozone i dalje bori s inflacijom i njenim posljedicama u Švicarskoj već imaju obrnuti problem - zemlja mi mogla od iduće godine ući deflaciju, dok jačanje švicarskog franka radi probleme središnjim bankarima. Inflacija u Švicarskoj danas iznosi oko jedan posto, iduće godine mogla bi pasti na samo pola posta, a zbog prejakog franka Švicarska središnja banka (SNB) mogla bi se okrenuti svojim deviznim rezervama kako bi ga oslabila i spriječila štetnu deflaciju. U proteklih nekoliko mjeseci ulagači su pohrlili kupovati franke kako bi zaštitili vrijednost svoje imovine u uvjetima globalne nestabilnosti. Dok se ostatak Europe proteklih godina borio s dvoznamenkastom inflacijom, Švicarska je ostala utočište u kojem je najviša inflacija od 3,5 posto zabilježena u kolovozu 2022. Ta skromna stopa bila je najviša u Švicarskoj u proteklih 30 godina, a SNB je bila prva središnja banka među razvijenim zemljama koja je odmah srezala kamatne stope kako bi je čim prije srušila. Prejaki franak, kakav je bio 2011. i 2015. veliki je rizik za Švicarsku koja je izvoznička zemlja - jak franak poskupljuje švicarsku robu zbog čega središnja banka intervenira. No i sam SNB je veliki rizik zbog svoje imovine. Ta banka u bilanci ima gotovinu i vrijednosne papire vrijedne teško zamislivih 860 milijardi franaka, što je više od cijelog BDP-a zemlje. U zadnjih dvadeset godina bilanca SNB-a nabujala je s 20 posto na više od sto posto BDP-a zbog brojnih deviznih intervencija Švicarci su morali kupovati eure i dolare kako bi spriječili jačanje franka, a velik dio imovine SNB-a uložen je i u obveznice drugih zemalja što banku otvara brojnim rizicima.

Eurozona (još) nije mrtva

U trećem ovogodišnjem kvartalu gospodarstvo eurozone poraslo je 0,4 posto, čime su nadmašena očekivanja ekonomskih analitičara koji su ciljali rast od 0,2 posto. Obje stope su prilično mršave, ali pokazuju da gospodarstvo bloka (još) nije mrtvo. Zabrinutosti oko zdravlja eurozone bujale su ovog ljeta uslijed velikog pada industrijske proizvodnje i rezanja kamatnih stopa na eure kako bi se potaknuo gospodarski rast. Na nacionalnoj razini očekivanja su ovog ljeta nadmašile Njemačka, Španjolska i Francuska, dok je Italija podbacila. Prvak gospodarskog rasta bila je Irska s dva posto rasta BDP-a u razdoblju od srpnja do rujna. Solidan gospodarski rast imala je i Španjolska (0,8 posto) za što je zaslužna rekordna turistička sezona - zemlju je ovog ljeta obišlo 64 milijuna turista, što je najviša zabilježena brojka u povijesti. Ljeto u Francuskoj popravile su Olimpijske igre, dok je njemačko gospodarstvo na opće čuđenje poraslo 0,2 posto, a očekivao se blagi pad. Tamo je pak povukla osobna i državna potrošnja, no prognoze za ostatak godine i 2025. nisu sjajne. BDP je pao u Mađarskoj i Švedskoj (0,7 i 0,1 posto), dok je podbačaj doživjela i Češka u kojoj je BDP porastao samo 0,3 posto. Iduće godine, predviđali su ekonomisti, blok eurozone trebao bi porasti za oko 1,25 posto zahvaljujući oporavku njemačkog industrijskog sektora. Nažalost, u to nisu bili uračunati golemi problemi koji su pogodili automobilski sektor te zemlje zbog čega je eurozoni prije još jedna izgubljena godina.