Puljak je sazvao konferenciju za novinare kako bi predstavio financijske rezultate za prošlu godinu, a potom je to isto - ali za raniji termin - učinio i Šuta. U pozadini je Vladina najava porezne reforme po kojoj se, barem po inicijalnom prijedlogu, kompletno rasterećenje planira ukidanjem prireza - dakle oduzimanjem prihoda gradova i općina.

'Štedjeli smo, bili smo racionalni, u 2022. godini naplatili smo neka potraživana i vratili velike dugove. Grad stoji dobro i uštedama ćemo financirati brojne projekte koje pripremamo: prelazak svih škola na jednosmjensku nastavu, nove vrtiće, uređenje Žnjana, dovršetak Tehnološkog parka, nove garaže i parkirališta, kulturne projekte', rekao je Puljak.

Njegov zamjenik Antonio Kuzmanić novinarima je predstavio grafikon iz kojega se vidi da je prije dvije godine, kada su preuzeli vlast, Split bio u realnom minusu od 32,5 milijuna kuna. Tvrdi da su od tada vraćeni deseci milijuna kuna naslijeđenih dugova i da se do plusa od 100 milijuna kuna došlo racionalnim poslovanjem.

Šef HDZ-a Tomislav Šuta iznio je podatak da su u samo godinu dana porezni prihodi Splita narasli za 108 milijuna kuna, a Puljak mu je odgovorio:

'Istina je da lokalne jedinice imaju povećane prihode jer su se i plaće povećale, ali još uvijek manje od povećanja inflacije pa građani realno žive lošije. Na koncu, i mi smo za svojih dvije tisuće zaposlenika na proračunu također povećali plaće. Gradovi su najbliži građanima, nude im svakodnevne usluge, a istovremeno ne mogu graditi ni osnovnu infrastrukturu. Procjena jest da je za izgradnju svih prometnica u Splitu potrebno oko 700 milijuna eura, a kada bismo uz njih izgradili sve što se planira, od komunalnog doprinosa uprihodili bismo samo 200 milijuna eura. Dakle nedostaje nam 500 milijuna eura, a na računu imamo 13 milijuna', slikovit je splitski gradonačelnik.

'Želimo decentralizaciju, apeliramo na Vladu i Sabor da daju veću važnost gradovima koji bi sami kreirali svoje poreze i namete. Ovakav model naprosto više ne funkcionira. Državni proračun je u minusu jer se arči, banči i troši tamo gdje ne treba, a sada se želi uzeti dodatni novac gradovima i općinama koje su bile racionalne i štedljive. Želimo više slobode, ali i da nam se napokon dopusti da upravljamo svojim teritorijem. Apsurdno je da se Split nalazi na poluotoku, a nema izlaz na more i moramo moliti Vladu da nešto napravimo na svojoj plaži', dodao je gradonačelnik.

Uz stotinjak milijuna kuna na računu, ali i značajan kredit kojega Split namjerava podići kod Europske investicijske banke (EIB), za lipanj je planiran rebalans gradskog proračuna.

'To nipošto nije višak novca kojega netko može uzeti i potrošiti. Štedjeli smo kako bismo ulagali u projekte i u razvoj grada', zaključio je Puljak i objavio da je upravo Tomislav Šuta - koji uskoro odlazi s mjesta privremenog upravitelja gradske tvrtke Vodovod i kanalizacija - ondje proizveo 'kosture iz ormara kojima je doveo u pitanje opstojnost tvrtke.

'Poslovao je neodgovorno i došao do desetaka milijuna kuna minusa, a istovremeno je također neodgovorno povećao plaće zaposlenicima za 18 posto', tvrdi Puljak.

Tomislav Šuta je, pak, novinare sazvao na prostor ispred zgrade gradske uprave kako bi objavio da Puljak i njegovi zamjenici pokazuju nesposobnost upravljati gradom i njegovim razvojem.

'Sto milijuna kuna na računu odlično je za jednu banku, ali kod grada ili općine to znači da se ne ispunjava obećano', smatra Šuta.

'U trećoj godini njihovog mandata Split stagnira, apeliramo na kapitalne investicije i donošenje GUP-a kao preduvjeta za daljnji razvoj. Apeliramo i da gradonačelnik smanji prirez i porez na potrošnju, kao što je obećavao. On, kao ni njegova supruga, ne pokazuju da su liberali nego upravo suprotno: oni su lažni liberali koji ne žele izvaditi ruke iz džepova građana', kazao je šef splitskog HDZ-a.

Upitali smo Šutu kako vidi predstavljenu Vladinu ideju da porezno rasterećenje provede uglavnom ukidanjem prireza, odnosno prihoda gradova i općina, premda svi oni zajedno u ukupnim poreznim prihodima na razini države sudjeluju s manje od 5 posto.

'Poreznoj reformi treba pristupiti cjelovito i sustavno, treba sagledati sve aspekte. Bilo bi dobro da se više sredstava decentralizira i da lokalna i područna samouprava budu zastupljenije, ali svima nama cilj ne smije biti isključivo punjenje proračuna', odgovorio je Šuta.