Da gospodarska i financijska situacija u državi nije bajna, priznao je jutros ministar financija Slavko Linić na početku saborske rasprave o rebalansu proračuna za 2013. Iz oporbe su ga pohvalili zato što je konačno priznao svoj neuspjeh, a Linić nije mogao odšutjeti na to
Proračun se mijenja, kazao je uvodno ministar Linić, i zbog smanjenja na prihodovnoj, ali i povećanja na rashodovnoj strani. Kako je pojasnio, prihodovna strana se s 113,4 milijarde kuna ukupnih prihoda smanjuje na 110,5 milijardi kuna ili oko 2,9 milijardi kuna manje nego što je to predviđeno proračunom za 2013.
Planirani prihodi se ne ostvaruju PDV-om i s druge strane porezom na dobit. Kad promatramo razlog zašto ne raste PDV u planiranom iznosu, onda možemo reći da je očito naša procjena da će gubitak na račun ulaska u EU biti oko milijarde kuna bila podcijenjena i da u ovom trenutku bilježimo preko 1,6 milijardi izgubljenog PDV-a s obzirom na ulazak u EU, jer se prihodi od PDV-a ne ostvaruju od dana carinjenja, već - s obzirom da smo dio unutarnjeg tržišta EU-a - tek od realizacije prodaje i redovitih obračuna. To je s jedne strane. S druge strane je procjena da smo za pola godine na carini izgubili oko 380 milijuna kuna, a na trošarinama 470 milijuna kuna', kazao je Linić
Priznao je da su za manji prihod od PDV-a odgovorne i promašene projekcije o 1,3 posto gospodarskog rasta.
Nešto povećani prihodi ipak dolaze zbog porezne discipline, kazao je Linić, dodavši da je Vlada i nizom poticajnih mjera pokušala oživiti gospodarstvo. Spomenuo je pritom Linić smanjenje zdravstvenog doprinosa za dva indeksna poena, smanjenje davanja za parafiskalne namete, ali i smanjenje stope PDV-a za dio usluga u turizmu na 10 posto.
'Kad sve to zbrojimo, tada je ubiranje poreza donijelo efekte za gospodarstvo od oko 4,5 milijardi kuna u državnom proračunu, i toliko je otprilike Vladinom politikom poticanja gospodarstva i bitke za konkurentnost ostavljeno gospodarstvu da bi njegovi rezultati poslovanja bili pozitivniji i da bi to gospodarstvo i svojim vlastitim snagama uspijevalo pokriti gubitke i dubioze iz ranijih godina. Rezultat se ne vidi. Ne vidi se zato što privatno gospodarstvo nije pokrenulo ni ciklus povećane proizvodnje s obzirom na otvaranje europskog tržišta 1. srpnja ove godine, ali nije pokrenulo ni značajnije ulaganje u investicije', rekao je Linić.
Što se pak tiče rashodovne strane, najveći razlog porasta tog dijela proračuna su 3,3 milijarde kuna dugova koji su podmireni kliničkim bolničkim centrima.
'Cijeli zdravstveni sustav je niz ovih godina pokazao izostanak odgovorne politike jer je trošio više nego što su se osiguravala sredstva. Poruka svima onima koje misle da se dugmetom upravlja ovakvim dubiozama koje smo stvarali 20 godina je da ćemo biti sretni ako to riješimo do kraja 2014. I ako netko misli da se nered može riješiti u pet mjeseci, koliko funkcioniraju stečajna, odnosno sanacijska vijeća, onda je to samo poruka da se želi još više nereda', rekao je Linić.
Prekoračenja je bilo i po nekim drugim stavkama - za zaposlene, mirovine, naknade za nezaposlene i socijalne naknade - no to prekoračenje od dvije milijarde kuna pokrilo se unutarnjom preraspodjelom. Uštede na plaćama ostvarene su gotovo u svim ministarstvima, osim u Ministarstvu obrazovanja i MUP-u, kazao je Linić.
Osvrnuo se Linić i na deficit. 'Naša želja da hrvatski deficit u 2013. godini bude oko 10 milijardi nije ostvarena. S ovakvim promjenama na prihodovnoj i rashodovnoj strani deficit se penje na 5 posto, što je jednostavno rizično za Republiku Hrvatsku. Rješavanje ovog deficita prije svega može biti u gospodarskom rastu, ali ne više u gospodarskom rastu koji je bio proklamiran za Hrvatsku i koji mnogi znanstvenici proklamiraju - potrošnja, potrošnja, potrošnja. Uz dugove građana, to mogu biti samo nova radna mjesta i nove investicije', zaključio je Linić.
'Konačno ste bili iskreni i priznali vlastiti neuspjeh', pohvalio je ministra financija HDZ-ov Gordan Jandroković, upitavši Linića što će biti ako gospodarski rast ne bude 0,2 posto, koliko se planira za ovu godinu.
A recite sad što ako ne bude 0,2 posto? Hoćete li vi snositi nekakvu odgovornost, kao što dosada niste snosili odgovornost za potpuno krive procjene 2012. Sjećate se - rast od 1,8 i na kraju završavamo s minus dva. Godinu 2013. počeli ste s 1,7, a završit ćete vjerojatno s minus 0,7. Dakle sada, u 11. mjesecu, 26. studenog, kažete - bit će plus 0,2. Svi znamo da neće. Pitam vas - jeste li spremni podnijeti odgovornost za krivu procjenu?', upitao je Jandroković.
Linić međutim i dalje polaže nadu u potencijal hrvatskog gospodarstva. 'U tome se mi razlikujemo. Vi Hrvatsku vidite kao zemlju u kojoj samo treba trošiti, uništiti državni proračun, stvoriti javni dug i ne odgovarati na izborima. Pa dozvolit ćete da i ja odgovaram s Vladom na tim izborima. Prema tome, ostavite izborima da kažu o našoj krivici. A ono što ja mogu reći - dok god popravljam vašu štetu, vaše uništavanje hrvatske budućnosti, onda smatram da se mogu hvaliti učincima', rekao je Linić.
Ono što je napravila prethodna Vlada mogao je biti argument 2013, no 2014. je rezultat vašeg rada, odgovorio mu je HDZ-ov Ivan Šuker. 'Kad smo govorili što će se dogoditi s PDV-om prilikom ulaska u EU, što će se dogoditi s PDV-om zbog smanjenja u ugostiteljstvu, kad smo govorili da nema dovoljno planiranih sredstava za mirovine i kad smo rekli da će, s obzirom na sve ono što je u radnom zakonodavstvu, bez korjenitih promjena, nažalost, doći do prebijanja na plaćama - evo ga, kraj je 11. mjeseca, sve ono što je govoreno i prije godinu dana prilikom donošenja proračuna i prilikom rebalansa proračuna se ostvarilo', rekao je Šuker.
'Lažete li nas cijeli dan i cijelu noć samo da ostanete na vlasti?', zapitao je Linića HDZ-ov Josip Borić. 'U šestom mjesecu, kada je bilo izgledno da je deficit dosegnuo ukupno projicirani za cijelu godinu, rekli ste da je to zbog toga što ste platili dugove poljoprivredi i najavili da neće biti rebalansa. U 10. mjesecu, kada je svima već bilo jasno da će rebalansa morati biti, rekli ste da je to zbog toga što su nastali dugovi, što plaćate dugove u zdravstvu. Dan nakon vaše izjave premijer je rekao da nije ni zbog toga, ni zbog poljoprivrede ni zbog zdravstva, nego zbog toga što niste uspjeli uštedjeti dvije milijarde kuna na plaćama u javnom sektoru. Rekli ste danas i da su sve trošarine smanjene. Mi svjedočimo tome da su u protekle dvije godine sve porasle. I na duhan, i na benzin, i na automobile, i na alkohol, i na kavu', spočitnuo je Borić.
'Govorite neistinu kad govorite da rastu trošarine. Trošarine koje rastu na duhan i na motorne benzine rezultat su sporazuma s EU-om o našem članstvu, ali mi govorimo o ostalim trošarinama, na luksuz, na pića, na alkohol, a to je sve palo jer je sve prilagođeno tako da građani ne bi odlazili u drugu državu. Gospodine, ne obmanjujte ovaj narod. Za članstvo u EU ste se i vi zalagali. Trošarine u tom dijelu nije digla ova vlada, digli smo ih svi zajedno jer smo se svi odlučili na članstvo', odgovorio mu je Linić.
Na zdravstvo se osvrnuo HDZ-ov bivši ministar zdravstva Darko Milinović. 'Rekli ste da zdravstvo pravi novi dug, istina je. Dokument Vlade kaže da je HZZO za 2012. godinu napravio milijardu i 348 milijuna novog duga, a bolnice milijardu i 500. Dakle u samo godinu dana dvije milijarde i 900 milijuna kuna novog duga. I ovo je dokument Vlade u prvoj polovici ove godine: novog duga milijardu i 300, ukupno četiri milijarde i 200 milijuna novog duga. Hvala vam što ste priznali da ste digli 3,3 milijarde kuna kredita da pokrijete svoj dug i nesposobnost onih koji danas upravljaju Ministarstvom zdravlja', rekao je Milinović.
Brzo je stigao Linićev odgovor. 'Kada velimo da je u bolnicama 900 dana duga, onda prebrojite malo koliko je to 900 dana. Koliko vam ono godina ima dana? Preko tri godine. Sve su to dugovi koje ste vi neodgovorno ostavili. Sustav niste riješili, a sada velite - pritisni dugme i odmah ćemo smanjiti bolnice, reorganizirati odjele. Što ste radili, gospodine ministre, to ja vas pitam? Bili ste neuspješan ministar koji je ostavio zdravstvo s dugovima. Ostavili ste ovakav sustav', kazao je Linić.
Branko Vukšić je u izlaganju u ime Hrvatskih laburista kazao da je ova vlada imala sve preduvjete za uspjeh, poput članstva u NATO-u i Europskoj uniji. 'Uskočili smo u vlak jedne od tri najmoćnije ekonomije svijeta i zbog te bismo činjenice trebali prštati od elana i hrliti u susret prosperitetu. Oko nas bi trebalo biti toliko dobre atmosfere koliko je u Londonu bilo magle. O dobru bismo atmosferu, kao što su rekli Londonci, trebali moći objesiti kišobran, a mi hrlimo u depresiju, u ideološke podjele koje nameću iz nemoći, neznanja i loše namjere - neka se rasproda sve što itko želi kupiti - bivši i sadašnji vladari. Hrlimo u mrak, u predindustrijsko doba, u robovlasničko beznađe. Vješti smo industrijalci u proizvodnji afera, izvrsni pronalazači uzroka za ideološke ratove te majstori u stvaranju jaza između građana. U permanentnoj psihozi rata narod dijele netolerantni stožernici, samozvani čuvari hrvatske državnosti te netolerantne i na dijalog nespremne samozvane političke vođe. Umjesto podignutog standarda dižu se krediti kao zamjena za nepokrenute reforme', rekao je Vukšić.
Podsjetio je Vukšić i na ono što je Kukuriku koalicija govorila prije dvije godine. 'Bombardirali ste narod sloganima poput ovog: 'U plusu tri plaće, a ne u minusu da ti se plače!' A o čemu drugom danas ministar Linić govori, nego o minusima zbog kojih plače, rida 700 tisuća obitelji, pola Hrvatske, ali nisu dužni zato što su obijesni, dužni su zato što nemaju posla, dužni su zato da što kad rade dobivaju crkavicu, dužni su penzioneri jer ne mogu sastaviti kraj s krajem. U 2011. ste galamili s političkih pozornica 'naš je posao osigurati vaš posao', a što ste nam osigurali - neozbiljno rebalansiranje i nerealne proračunske planove koji se temelje na lanjskim nerealnim planovima', kazao je Vukšić.
Iako je Vukšić istakao da je potrošnja okosnica razvoja, Linić kaže da se politika Vlade ne temelji na tome, s obzirom da su takvu politiku imale prethodne Vlade koje nisu ostvarile rezultate. 'Za ovu vladu bitka je ta da gospodarstvo ide van, da krene u investicije i da otvori radna mjesta i zaposli. Privatni sektor to može. I bitka je za to da dobiješ radno mjesto, a ne da trošiš. To je politika ove vlade i u tome se bitno razlikujemo', kazao je Linić.
Replicirajući Vukšiću, HDZ-ov Milinović kazao je da ga ministar financija Linić podsjeća na Einsteina. 'Kaže Einstein - nisam pogriješio, već sam našao tisuće razloga kako ne mogu doći do nekog cilja. U ove dvije godine ministar Linić je našao tisuće razloga u svojim pogreškama zbog kojih ne može doći do cilja. Povećanje PDV-a ne može riješiti situaciju, smanjenjem doprinosa se ne može riješiti novonastala situacija, smanjenjem poticaja se ne može riješiti kriza, oporezivanjem dividendi ne može se riješiti kriza, retrogradnim oporezivanjem dividendi se ne može riješiti kriza, porezom na nekretnine ne može se riješiti kriza, besmislenom sanacijom zdravstvenog sustava se ne može riješiti kriza. Još samo da shvati da se ni prodajom Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke i Autocesta ne može riješiti kriza', rekao je Milinović.
Iako je Linić cijelo jutro smireno replicirao oporbenim zastupnicima, iz takta ga je ipak izbacio HDZ-ov Franjo Lucić, koji je ministru zamjerio što spominje 'grijehe' HDZ-ove vlade. 'Kako je moguće da ste u ove dvije godine napravili šest milijardi kuna deficita, kako je moguće da ste smanjili porez prije turističke sezone na ugostiteljstvo iz kojega ste izvukli tri milijarde deficita, kako je moguće da ste povećali nezaposlenost u ove dvije godine na 350 tisuća ljudi, kako je moguće da iz europskih fondova niste povukli ni ona sredstva koja je Hrvatska morala uplatiti za svoje članstvo u EU? Kako je moguće da nećete reći da ste upravo vi bili od 2001. do 2004. na vlasti pa niste povlačili one poteze koji su trebali biti pravi ili, bolje rečeno, započeli ste s prodajom Ine koja je danas kulminirala, dakle gdje Hrvatska takoreći više nema vlasništva itd., itd.', rekao je Lucić.
'Da, gospodine zastupniče, krivi smo što smo dali privredi pet milijardi kuna da bi bila konkurentna, da bi počela zapošljavati i da bi pojačala izvoz. Da, krivi smo za to. Krivi smo zato što smo smanjili doprinos na zdravstvo, parafiskalne namete, što smo ukinuli porez na reinvestiranu dobit, što smo smanjili i porez na ugostiteljske usluge; da, za to smo krivi. I zato što se borimo. Krivi smo zato što smo rekli da nećemo dozvoliti da pravosuđe 15 godina rješava bankrote jer je to bio razlog zašto imate 300 tisuća građana koji ne plaćaju dugove, da imate 70 tisuća poslovnih subjekata koji po godinu dana stoje blokirani; da, za sve smo to krivi. I krivi smo zato što smo napokon riješili brodogradnju koju vi niste htjeli riješiti, a umjesto plaća u željeznici sada ih restrukturiramo i pokušavamo graditi željezničke pruge. Zdravstvo i promet također; da, za sve smo to mi krivi i za sve ćemo to mi biti krivi. Ali, gospodine zastupniče, vi ste odgovorni za to što ste prodali Inu za male novce, i ljudi su dobili mito i korupciju za to, mito i korupciju. Vaši su ministri u Vladi digli ruke za plinski biznis i ugrozili državu Hrvatsku; sve su to prljavi poslovi koje je radila vaša stranka i vaš ministar u Vladi i sada imati hrabrosti govoriti da smo mi krivi za Inu, to je besramno', izgubio je živce Linić.
U obranu je Liniću zatim uskočio SDP-ov Igor Rađenović, zamjerivši HDZ-ovcima naknadnu pamet. Imali ste osam godina i mogli ste provesti reforme, bocnuo je Rađenović.
'Zašto prethodne Vlade nisu oživjele centralni obračun plaća, zašto ga nisu stvorile ako smo već imali OIB? Zašto nismo prije uveli fiskalne blagajne, zašto nismo prije primijetili da mnogi ne plaćaju porez? Zašto smo bili katastrofičari kada smo ih uvodili pa rekli - neće ovaj sustav zaživjeti, udarit ćete na gospodarstvo, zatvorit ćemo radna mjesta itd. Zašto se to nije dogodilo? Zašto nismo tada razgovarali o pravilnoj raspodjeli socijalne pomoći jer mnogi koji su koristili rad na crno primali su ujedno socijalnu pomoć iz tog relativno malog bazena, uzimali onima kojima je stvarno potrebno. Zašto smo dozvolili da pojedini subjekti godinama ne plaćaju nikakav porez, kako to da nismo primijetili da pojedini subjekti danas imaju 10, 20, 30 puta veće promete u odnosu na prije, a da sve to Porezna uprava nije primijetila? Zašto nismo pristupili legalizaciji objekata, sređivanju zemljišnih knjiga? Zašto niste prije prepoznali problem u gospodarstvu pa niste sami osmislili predstečajne nagodbe, a ne čekali stečajeve u kojima se naplatimo manje od 10 posto i to traje više od 10 godina?', upitao je Rađenović HDZ-ovce.
No nije stao samo na tome. 'Zašto uz uvođenje kriznog poreza niste osmislili neke druge mjere za oživljavanje gospodarstva osim modela A i modela A+ koji su, znamo to, prilično neslavno završili ispod milijardu kuna godišnje. Zašto nismo investirali u HŽ? Zašto danas pruge u Hrvatskoj voze samo 40 na sat? Zašto ste zapošljavali razne Buljubašiće u HEP i mnoga druga poduzeća, a za energetsku strategiju odredili da je to atomska, da je atomska energija bez obzira što za atomsku energiju hrvatsko gospodarstvo ne može dati puno. Zašto ste potpisivali pred same izbore neosnovane i nerealne kolektivne ugovore kao zadnji pokušaj da još ostanete na vlasti i da možda u još jednom mandatu pokušate neodgovorno vladati?', upitao je Rađenović.Konkretan odgovor na sva pitanja nije dobio. 'Čini mi se da ste aludirali da to sve znači - ono što mi nismo da vi jeste, da su to sve reforme koje ste vi proveli. Očit je rezultat tih vaših reformi 50.000 više nezaposlenih osoba na Zavodu za zapošljavanje, kontinuiran pad industrijske proizvodnje od samog početka vašeg mandata, pad potrošnje, pad prihoda državnog proračuna, najveći deficit u povijesti hrvatske države. Sve su to rezultati vaših tzv. reformi. Znači da bi bilo bolje da se već jednom opametite i prestanete provoditi takve reforme koje guraju Hrvatsku u propast. To je naša molba i naš prijedlog. Nemojte ništa više raditi, bit će korisnije i zdravije za sve', kazao je HDZ-ov Đuro Popijač.
Prethodnoj Vladi nije ostao dužan ni SDP-ov Marin Jurjević. 'Kolega Kajin je rekao, citiram: 'Opustošena smo zemlja.' Je l' to Hrvatsku možda pogodio tajfun El Ninjo? Nije, Hrvatsku je pogodilo nešto puno gore, to je tajfun HDZ-ove vlasti koja je trajala 17 godina. U naletima tog tajfuna u privatizaciji otpuhano je 350.000 radnih mjesta, 90 posto te privatizacije izvedeno je na kriminalan, protuzakonit način. To je taj negativni humus na kojem je trebao rasti prosperitet hrvatskog društva. Rastao je prosperitet 100-tinjak odabranih, ali 90 posto društva je palo na koljena. I sve priče trebaju poći odatle, ne radi vraćanja u prošlost, nego radi rezanja nevjerojatne agresivnosti i arogancije u diskusijama u kojima se vlast koja nit' luk mirisala nit' luk jela okrivljuje za ono što ste vi kolege napravili. Jučer je vaš predsjednik, gospodin Karamarko, rekao da Hrvatsku trese teror relativizacije, a nažalost - Hrvatsku je zdrmao, stresao teror kriminalizacije koji se odvijao u periodu u kojem ste vi igrali glavnu ulogu u ovome društvu. Zato molim za skromnost', poručio je Jurjević.
No odgovor je stigao od HDZ-ovca Milinovića. 'Spominjali su se mnogi uragani, Ninjo ovaj, Ninjo onaj, a 40-ih godina mislim da je Hrvatsku, ili Hrvatice i Hrvate, najviše opustošio El komunizmoninjo koji je prouzročio tsunami, poglavito u Splitu El Bajonjino. Mislim da je to bila najveća tragedija hrvatskog naroda', rekao je Milinović.