Pupovac navodi da je i ova godišnjica vojno-policijske akcije "Oluja" postala mjesto ponovnog sukobljavanja, svojevrsnog nastavka rata njegovim različitim interpretacijama i pogledima na njegove posljedice.

'Kako stvari sada stoje, ne izgleda kao da bi se to moglo promijeniti. Prema svemu što slušamo i vidimo u proteklih pet i više godina, monolozi sjećanja i međusobne optužbe mogli bi se samo pojačavati, a spirala sukoba samo produbljivati i proširivati te tako uništavati sve ono što se od potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa 1996. gradilo kao pozitivno u odnosima između Hrvatske i Srbije.', smatra Pupovac.

Ističe da na to sve to Srbi iz Hrvatske i njihovi predstavnici gledaju sa zebnjom i zabrinutošću, jer imaju živo sjećanje na strašne posljedice rata i teške godine izgradnje mira.

'Osim toga imamo jednako živo sjećanje u kojem je zapisano stradanje naših sugrađana Hrvata i naših sunarodnjaka Srba. Zato u nama živi dijaloško sjećanje. A to dijaloško sjećanje počiva na pitanju: koliko je našeg stradanja u stradanju drugih, i obrnuto – koliko je stradanja drugih u našem stradanju. Pri tome mi nemamo moći da ovakvu dijalošku kulturu sjećanja nametnemo ni hrvatskoj ni srpskoj državi, ali imamo moć da je živimo, prakticiramo i zagovaramo. Onima koji u ovakvim okolnostima, kao što je to dosad činjeno u nizu sličnih situacija, cijelu srpsku zajednicu žele pretvoriti u taoca riječi koje nismo sami izgovorili i djela koje nismo sami počinili želim kazati da mi na to nismo pristajali niti ćemo pristajati. Niti želimo da se to ikome i igdje događa.', naveo je u priopćenju.

Dodao je da razumije Hrvate koji su u usporedbama današnje Hrvatske s Hitlerovom Njemačkom prepoznali teške riječi jer se njima ne bi trebao pripisivati teret zbog stradanja koje su Srbi doživjeli tokom i poslije "Oluje".

'Zato postoje odgovorni pojedinci, bilo kao neposredni počinioci, bilo kao zapovjednici, bilo kao začetnici, a koje ni sud ni javnost nisu dosad osudili, kao što postoje i oni koji su odgovorni za stradanje koje su u ratu doživjeli Hrvati. Kolektivizacija krivice osim što je nepravedna sjeme je zla. I zato smo protiv nje, o kome god da se radi. O Hrvatima ili Srbima', naveo je Pupovac.

Nada se da Hrvati razumiju kako obilježavanje "Oluje" bez svijesti o izgnanstvu preko 200.000 Srba i s proslavama kao što je bila ovogodišnja u Glini (mjestu historijskog pogroma Srba u mjesnoj crkvi i okolici 1941. godine), u kojoj se gledao i slušao sramotni i strašni pozdrav "Za dom - spremni!" ne može biti nikako tolerirano.

'Nadam se da će nakon ovoga iskustva predstavnici dviju država uvidjeti da svi razgovori o nestalim, o manjinama, o sukcesiji, o ratnim zločinima, o granici, o izgradnji infrastrukture, o suradnji policija u borbi protiv terorizma, kriminala i ilegalnih migracija, neće uroditi nikakvim rezultatima ako ne otpočnu dijalog o tome kako staviti pod kontrolu sukobe u interpretaciji prošlosti i u komemorativnim praksama, a da će njihovi građani ostati taocima tih sukoba', zaključio je Pupovac.