komemoracija za ubijene u oluji

Pupovac: Srbi su stradavali ne samo u Uzdolju, nego i u Varivodama, Golubiću, Plavnom...

06.08.2017 u 18:05

Bionic
Reading

Na komemoraciji u Uzdolju južno od Knina za sedmoro mještana srpske nacionalnosti koje su 5. kolovoza prije 22. godine, kako je rečeno, ubili pripadnici hrvatskih vojnih snaga, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac je istaknuo kako ne izbjegava izraziti suosjećanje prema stradalim Hrvatima u ratu od 1991. do 1995. godine, te poručio da će tek dijalog dva naroda i države o najtežim temama biti pobjeda

'Poštujući ove (srpske) žrtve, suosjećajući s njihovim stradanjima mi ne zanemarujemo stradanja drugih, mi ne izbjegavamo izraziti suosjećanje prema stradanju pripadnika hrvatskog naroda u ratu od '91 do '95', rekao je Pupovac.

Poručio je da u svojim mrtvima, a ovo, istaknuo je, 'jesu ne samo naši srpski mrtvi, ovo su i hrvatski mrtvi' treba naći inspiraciju za izmirenje i priznavanje stradanja jednih i drugih kao prvi korak, potom poštivanje kao drugi korak. 'A onda, ako je moguće, ako imamo toliko snage, ako imamo toliko mudrosti nakon toliko stradanja koja smo imali uzajamno u 20. stoljeću, sad ih brojati nećemo tko koliko na kojoj strani, ako je moguće da nađemo tu inspiraciju i potražimo put jer će to biti najbolje jamstvo da se neće ponoviti', kazao je Pupovac.

Pozvao je Hrvatsku i Srbiju na razgovor o najtežim temama. 'Istovremeno da pokušamo kao civilizirani narodi i civilizirane države, mislim na Hrvatsku i Srbiju, stvoriti pretpostavke za dijalog o najtežim temama a ovo jeste jedna od najtežih', rekao je Pupovac.

Tek to će biti pobjeda, a 'ne uradimo li to, živjet ćemo u porazima kolikogod bili uvjereni da je netko pobijedio i pobjeđivao'.

Osvrćući se na događaja nakon vojno-redarstvene operacije Oluje, Pupovac je kazao kako su Srbi stradavali ne samo u Uzdolju, nego u sjevernoj Dalmaciji te je pri tomu spomenuo Plavno, Grubore, Golubić, Varivode, Gašiće, Vrbnik i Kakanj.

'Naša je dužnost da učinimo da se osigura priznavanje ovih žrtava i od države, a najbolji način priznavanja ovih žrtava od strane države bit će ako njezine pravosudno-policijske institucije urade ono što nisu uradile već 22 godine a to je da pronađu i sankcioniraju počinitelje ovog odista gnusnog i mučnog zločina', kazao je Pupovac.

Država treba jasno i glasno reći da je to bio zločin nedopustiv ne samo po međunarodnim konvencijama koje je RH potpisala i dužna ih je poštivati, nego 'nedopustiv s obzirom na najdublja moralna osjećanja koja mi kršćani, kao najveći dio ove zemlje, imamo najdublje posijana u sebi'.

Istaknuo je da je da država još nije ispunila svoje obveze koje je preuzela u iskazima pred Međunarodnim sudom pravde da će svi oni koji su počinili zločin biti kažnjeni, na osnovi dokumenta koji su isporučeni od strane Haaškog suda nakon oslobađajućih presuda dvojice generala (Gotovine i Markača).

'Država nažalost još uvijek nije to uradila i ne vidimo da pokazuje namjeru da će to uraditi', kazao je Pupovac.

U propovijedi u Uzdolju protonamjesnik Stanko Antić je, osvrćući se na 'Oluju', istaknuo je kako 'čisto sumnja da će Srbi ikada slaviti protjerivanje 250.000 svojih sunarodnjaka'.

'Na ovom mjestu, imamo jedan tipičan primjer najmonstruoznije likvidacije staraca i starica od strane regularne vojske Republike Hrvatske', rekao je Antić. Po njegovim riječima, 'čišćenje onih koji su ostali nakon akcije Oluje došlo je na red izgleda odmah nakon pobjedničkog 5. 8.'

'Nadamo se i molimo Boga da Srbi u ovim krajevima više nikad ne stradaju kao u posljednja dva rata, iako svi vidimo da država prešutno blagosilja vaspostavljanje ustaštva, te se ponovo u društvu većinskog stanovništva nameće pitanje konačnog rješenja za Srbe u Hrvatskoj', poručio je Antić.

'Izražavam iskrenu sućut obiteljima stradalih i s gnušanjem odbijam svaki izraz ovakvog ponašanja prema poraženom suparniku i poraženim civilima, bez obzira tko to bio u pitanju', dodao je Antić.

Nakon propovijedi on se ispričao ako je svojim riječima u propovijedi bilo koga uvrijedio napomenuvši kako to nije stav Srpske pravoslavne crkve niti Dalmatinske parohije nego njegovo osobno stajalište.