Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u ponedjeljak u Pragu da su s Njemačkom riješeni svi problemi vezani uz sumnje u spremnost Hrvatske za ulazak u EU koje su proteklih dana iznosili neki visokopozicionirani njemački političari
'Sve probleme smo riješili', izjavila je Pusić novinarima na marginama praške konferencije Forum 2000. Vesna Pusić, šefica hrvatske diplomacije, dodala je da je o 'iskakanjima u percepciji' o hrvatskoj spremnosti u nekoliko slučajeva razgovarala s njemačkim ministrom vanjskih poslova Guidom Westerweleom i državnim ministrom za Europu u ministarstvu vanjskih poslova Michaelom Linkom te da je kancelarka Angela Merkel s tim u svezi sudjelovala na sjednici zastupničkog kluba svoje stranke.
'Kancelarka Merkel bila je na sastanku parlamentarnog kluba svoje stranke. Problemi su razriješeni, o iskakanjima se raspravilo u tim krugovima', rekla je Pusić i istaknula da ratifikacija pristupnog ugovora u njemačkom parlamentu nije upitna ako Hrvatska ispuni 10 zadaća iz nedavnog izvješća Europske komisije o monitoringu.
U njemačkom parlamentu Bundestagu raste otpor prema ishitrenom primitku Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji, napisao je tjednik Der Spiegel u nedjelju u svom najnovijem izdanju. 'Ne smije biti nikakvog popuštanja samo da bi se pobudila nada', rekao je predsjednik Odbora za vanjsku politiku Bundestaga Ruprecht Polenz (Kršćansko demokratska unija, CDU) za Der Spiegel. On je ustvrdio da je ulazak Hrvatske u EU planiranog datuma 1. srpnja 2013. moguć jedino u slučaju da sljedeće izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske bude pozitivno intonirano. I predsjednik Bundestaga Norbert Lammert (CDU), koji je prije dva tjedna intervjuom u dnevniku Welt am Sonntag kojim je ustvrdio kako Hrvatska još nije spremna za ulazak u EU započeo raspravu o proširenju EU-a, iznova je izrazio skepsu po tom pitanju, dodao je list.
Pusić se u Pragu sastala s potpredsjednicom srbijanske vlade za europske integracije Suzanom Grubješić s kojom je dogovoren nastavak operativne suradnje dviju zemalja na području euroatlanskih integracija. 'Postoji puna svijest da uz to što radimo svoj vlastiti posao, radimo i jedan važan europski posao, a to je stabiliziranje jugoistoka Europe', rekla je Pusić i dodala da sve kroz što je Hrvatska prošla na svome europskom putu pomaže jer u Uniju ulazimo s puno manje euforije, a s puno praktičnijim ciljevima.
'Hrvatska je primjer zemlje koja sljedećeg srpnja ulazi EU, a Srbija će ući malo kasnije. Radimo velik posao i nimalo ne sumnjam da ćemo ga obaviti, računajući i ubuduće na pomoć Hrvatske', rekla je Grubješić. Dvije vlade konkretno operativno surađuju u reformi pravosuđa, pripremama poljoprivrede, projektima prekogranične suradnje, a ta će se suradnja dodatno intenzivirati nakon što se produlji međudržavni ugovor o suradnji na planu eurointegracija iz 2009. za posjeta Grubješić Hrvatskoj krajem studenoga.
Upitana ima li pomaka u rješavanju neriješenih pitanja iz vremena rata, Pusić je rekla da sa svojim srbijanskim kolegom razgovara o nestalima, ukradenim hrvatskim umjetninama i problemu optuženih za ratne zločina. 'Ta su pitanja na dnevnom redu', rekla je.
Ministrica Pusić sudjelovala je na Forumu 2000, tradicionalnom godišnjem skupu koji promiče nasljeđe Vaclava Havela i vrijednosti demokracije, poštivanja ljudskih prava, razvoj građanskog društva te vjersku, kulturnu i etničku toleranciju.
Istoimena zaklada koja organizira konferenciju osnovana je 1996. na zajedničku inicijativu pokojnog češkog predsjednika Havela, japanskog filantropa Yohei Sasakawe i nobelovca Elieja Wiesela. Na prethodnih 15 skupova sudjelovali su brojni svjetski čelnici, Nobelovi laureati, poslovni ljudi, bivši i aktivni političari i vjerski čelnici poput Dalaj lame, Billa Clintona, Henryja Kissingera, Shimona Peresa i drugih.
Ovogodišnja konferencija bavila se uglavnom promjenama medija u današnjem društvu, odnosom medija, slobode i odgovornosti, a sudjelovali su među ostalima bivša američka državna tajnica Madeline Albright, nekoliko bivših premijera europskih država, ministri vanjskih poslova, ugledni znanstvenici, pisci i novinari te politički aktivisti iz brojnih zemalja svijeta.