Potpredsjednica vlade nadalje je istaknula da regiji teško pogođenoj katastrofalnim poplavama trebaju klimatizirani kontejneri za smještaj ljudi, aparati za isušivanje poplavljenih kuća, električni agregati i poljske bolnice.

'Ako ima neki plus u ovim nesrećama onda je to da su mobilizirale solidarnost u regiji. Sada nastupa drugo razdoblje kada slike više nisu na ekranima i kada interes, solidarnost i suosjećanje polako nestaju', rekla je Pusić novinarima na konferenciji o Zapadnom Balkanu.

'Zato je važno u drugoj fazi imati vrlo definiranu institucionalnu pomoć. Važno je da se s dobre volje, pozitivnog stava prijeđe i na vrlo konkretnu pomoć', istaknula je šefica hrvatske diploamcije.

Hrvatska, Srbija i BiH dogovorile su se oko zaprašivanja ukupno 100.000 hektara poplavljenog područja, ali nedostaje sredstava za zaprašivanje koje su očekivale od EU-a.

'Sada radimo na tome da nam države članice pomognu da probamo negdje naći to sredstvo', rekla je Pusić i dodala da se na Hrvatsku odnosi 18.000, na Srbiju 40.000, a na BiH 48.000 hektara poplavljenog područja.

Konferencija o Zapadnom Balkanu 1914.-2014. u bečkom dvorcu Hofburg bavi se proširenjem EU-a, gospodarskom situacijom u državama regije i njihovom europskom perspektivom.

Uz zemlje Zapadnog Balkana na skupu su zastupljene i zemlje šire regije i članice Unije Hrvatska, Mađarska, Italija, Rumunjska, Bugarska i Grčka.

Povjerenik za proširenje Stefan Fuele istaknuo je važnost 'pomirbe u proširenju i proširenja u pomirbi' te obećao pomoć regionalnim državama na europskom putu.

'Nedavno smo otvorili pregovore sa Srbijom, mislim da će uskoro i Albanija dobiti status kandidata', rekao je Fuele.

Svi sudionici poduprli su prijedlog da Albanija taj status dobije na summitu Unije krajem lipnja.

'Konferencija je snažan poticaj kojim EU želi potvrditi europske perspektive zemljama Zapadnog Balkana, a one trebaju snažno potvrditi opredijeljenost u provedbi reformi i prilagodbi', izjavio je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz.

Dodao je da proširenje EU nije samo u interesu tih zemalja, nego i Unije kako bi vidjela da se regija razvija u pozitivnom smjeru.

Šef srbijanske diplomacije Ivica Dačić kazao je da je strateški cilj Srbije ulazak u EU i da se taj posao obavi što prije.

'Važno je podupirati zajedničke ciljeve, a ne čekati da se dogode poplave da nas spoje u pomoći', rekao je Dačić.

Ministri vanjskih poslova Albanije, BiH, Crne Gore, Makedonije Kosova i Srbije zauzeli su se za jačanje suradnje, osobito gospodarske.

'Pripadanje europskoj kući prepostavka je za prevladavanje sukoba i jačanje suradnje', rekao je Zlatko Langudžija iz BiH i pozvao Uniju da 'otvori vrata BiH'.

Sudionici su razgovarali o tijeku pristupnih pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom, rješavanju zapreka vezanih za približavanje Makedonije Uniji te o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom.

Bilo je riječi i o modelu za ubrzavanje približavanja BiH, za koji je Pusić rekla da bi toj zemlji omogućio da 'umjesto da samo gleda na postavljenu letvicu stvarno ispuni te zahtjeve i kriterije kako bi napredovala na putu prema EU'.

Poslijepodne je predviđen razgovor o konkretnim projektima u jačanju suradnje država Srednjoeuropske inicijative (SEI) koja ove godine obilježava 25. godišnjicu osnutka.