Putin se, piše Guardian, susreo sa svojim vodećim špijunima i ministrima na visokim pozicijama 22. siječnja 2016. godine. Tijekom sastanka dužnosnici su odlučili podržati Donalda Trumpa, uvjereni da će on u Bijeloj kući gurnuti SAD u 'socijalne nemire' i oslabiti pregovaračku poziciju Washingtona, prenosi Jutarnji list.

Sastanku su prisustvovali i Sergej Šojgu, ministar obrane zadužen za rusku vojnoobavještajnu agenciju GRU; Mihail Fradkov, tadašnji šef ruske vanjske obavještajne službe SVR, Aleksander Bortnikov, šef špijunske agencije FSB (bivši KGB), i Nikolaj Patrušev, bivši direktor FSB-a.

Nakon sastanka Putin je navodno izdao dekret u kojem je naredio obavještajnim agencijama u zemlji da 'pronađu praktične načine' da podrže Trumpa, a koji je u tom periodu postao predvodnik Republikanske stranke u utrci za predsjednika.

Ruski paper, koji je označen kao 'tajni dokument', uključuje kratki psihološki profil bivšeg američkog predsjednika. Trump je opisan kao 'impulzivna, mentalno nestabilna i neuravnotežena osoba koja pati od kompleksa manje vrijednosti'. U dokumentima se tvrdi da je Kremlj imao određeni 'kompromitirajući materijal' o Trumpu iz njegovih ranijih 'neslužbenih posjeta Ruskoj Federaciji'.

Kremlj je, naravno, odbacio Guardianov izvještaj, a Putinov glasnogovornik Dimitrij Peskov nazvao je ideju prema kojoj je ruski predsjednik odlučio podržati Trumpa 2016. godine 'fikcijom'.

Iako je Putin već nekoliko puta negirao umiješanost Rusije, vrijeme spornog sastanka o kojem piše Guardian poklapa se s nekoliko događaja koji su uslijedili. Naime nekoliko tjedana kasnije ruski su hakeri izvršili kibernetički napad na Demokratski nacionalni odbor, nakon čega su objavljene tisuće privatnih mailova kojima se žela oslabiti pozicija Trumpove suparnice na izborima - Hillary Clinton.

Osim toga, Rusi su iskoristili platforme društvenih medija, posebno Facebooka i Twittera, za širenje dezinformacija u pokušaju da utječu na predsjedničku utrku.