Američki predsjednik Joe Biden iznenada je posjetio Kijev, ruski predsjednik Vladimir Putin jučer se iz Moskve obratio javnosti, a konferencija u Münchenu otvorila je pitanja daljnje pomoći Europe i svijeta Ukrajini, ali i ulozi diplomacije u mogućem završetku rata
Svi se pitaj- hoće li Rusija 'obilježiti' početak invazije na Ukrajinu 24. veljače žestokim udarom na ukrajinske položaje.
'Borbena djelovanja su prvenstveno vezana za određene strateške ciljeve, neovisno o datumu. Prosječno dnevno ispaljuju preko 50 tisuća projektila na ukrajinske snage', rekao je gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' vojni analitičar Marinko Ogorec.
'Ne mislim da će biti nešto 'ekstra', no brojni zapadni mediji govore o ključu simbolike', smatra povjesničar Tvrtko Jakovina. Osvrnuo se i na događaje u posljednja dva dana, posjet Joea Bidena Kijevu i Varšavi te govor Vladimira Putina u Moskvi.
'Biden je možda izgledao kao da ima 'fragilnu konstituciju', ali je pokazao da može jamčiti zajedničku snagu i pokazati sve ono što je NATO. Putin nije djelovao ustrašen, imaju robusnu ekonomiju kojoj sankcije još ne smetaju. Tu je i dolazak kineskog predsjednika Xi Jinpinga i bojim se da smo tek u prvoj godini dugogodišnjeg sukoba.'
Ogorec kaže da je Putin spreman upotrijebiti nuklearno oružje: 'Ako za to postoji potreba, ako on smatra da je za to nastupila potreba. Sukob ne ide na ruku Ukrajincima. Vidimo da u velikoj mjeri Ukrajina pomalo posustaje. Rusija nastavlja s ofenzivom, a kako će završiti, to ćemo vidjeti. Što se sukob produljuje, to je problem veći i teži.'
Povjesničar Jakovina ističe da je ruska vojna doktrina takva da mogu koristiti nuklearno oružje ako je njihov teritorij ugrožen.
'Očito ovo ide u smjeru da će Ukrajini trebati živa sila. Ako joj bude trebala živa sila, onda će taj rat postati nešto sasvim drugačiji. O tome se, barem javno, ne govori. Puno je onih koji su zabrinuti zbog smjera. Tu je i Rusija koja se poziva na Drugi svjetski rat. Traje i inicijativa u UN-u, kakva će biti osuda Rusije. Koliko će Rusi imati podrške, iako te rezolucije malo znače, to su sve pitanja.'
Analitičar Ogorec kaže da su gubici veliki i na jednoj i na drugoj strani, no da tu stvari ne idu na ukrajinsku stranu: 'Ukrajinci, moram konstatirati, gube najkvalitetnije ljudstvo. Njihovi se gubici odnose na izuzetno osposobljene vojnike koje su nažalost izgubili u velikom broju. Rusija isto gubi, ali uglavnom se govori o skupini Wagner, koju dodatno popunjavaju zatvorenici iz zatvora.'
Jakovina se osvrnuo i na Putinovu izjavu da je nemoguće Rusiju poraziti na bojištu: 'To je krivo. Rusija je bila poražena više puta u prošlosti. To ne bi bilo tako neobično Rusiji. Početkom 20. stoljeća su poraženi te je Prvi svjetski rat u određenom smislu bio poraz.'
Ogorec je govorio i o tome što bi značio vojni poraz Rusije i eventualni raspad.
'Rusija je ogromna zemlja, postoji stoljećima. Takva kakva jest postojat će i dalje. Raspad Rusije ne bi bila dobra opcija. Onaj tko o tome razmišlja, mislim da loše razmišlja o međunarodnim odnosima. Rusija treba opstati, ali ne smije biti pobjednik u ovom ratu. U potpunosti bi se promijenila paradigma međunarodnih odnosa, a koja ne bi bila dobra.'