'Ovaj govor nastavak je narativa koji gledamo osobito od 2022. godine, narativ koji je došao nešto prije ove faze rata s Ukrajinom, a konfrontirajući se prije svega sa Zapadom, ideološka je priča u kojoj, naravno, tvrde i da je rat u Ukrajini rat s NATO-om', kazao nam je vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

Vanjskopolitički analitičar ističe da koliko je takav rezon daleko od istine, govori ruska reakcija na sastanak u Parizu.

'Na prvu opciju da bi netko iz NATO-a i čizmom bio u Ukrajini, dakle i dalje u Ukrajini, ne u Rusiji, odmah su žestoko reagirali. A inače su njihova retorika i mediji prepuni tekstova i analiza da su već sada u ratu sa Zapadom', ističe naš sugovornik jasnu razliku između stvarnosti i narativa koji ruska strana gradi za svoje unutarnje potrebe i sve one koji ih žele slušati.

Potrebno se pritom prisjetiti i uvjeta koje su prije početka opće agresije na Ukrajinu postavljali Zapadu, a na koje im navodno nije odgovoreno. Dakle Kremlj je tražio, upozorava Avdagić, da mi, kolektivni Zapad, uzmemo sami sebi suverenitet i predamo ga Rusiji, a dijelom i nekim zemljama u ime Zapada, kao zalog suživota s Rusijom - da se otme suverenitet i preda ga se Rusiji.

'To tako ne ide i to bi valjda i nekadašnji drugovi, a danas kremaljski partneri trebali znati. Ukrajinci se bore do zadnje kapi krvi, baltičke zemlje i Poljska se naoružavaju do zuba. Poruka je to da ne žele velikog brata ili majku Rusiju i njen zagrljaj. Ne samo da ne žele, nego je odguruju', slikovit je stručnjak.

Retoriku koju koristi Putin, nastavlja, slušamo već dugo i niti jedan dio nije iznenađujući.

'To su dugi i dosadni govori, obojeni novom ruskom ideologijom.'

Putin je u govoru isticao rusko jedinstvo, zahvalio građanima na solidarnosti i pouzdanosti, a govor je završio porukom da su svi jedna velika obitelj. No ta obitelj je dijelu svojih članova masovno ukinula građanska prava, posebno u kontekstu slobode govora i demokratskih prava da budu birani na izborima.

'Sada žele oduzeti i nama pamet i uvjeriti sve na Zapadu da su oni u pravu zato što imaju nuklearno oružje. Nitko im ne prijeti sa Zapada, NATO je obrambeni savez i ni u jednom trenutku nije prijetio Rusiji. Smisao NATO-a je obrana, a ne napad. Alternativna verzija je da provodi mirovne misije u kojima je sudjelovala i Rusija, poput KFOR-a na Kosovu ili IFOR-a u Bosni i Hercegovini', istaknuo je Avdagić.

No Putin ne vjeruje da je NATO obrambeni savez. Upravo je ulazak Finske i Švedske u njegovo okrilje apostrofirao kao prijetnju Rusiji i naglasio potrebu jačanja obrane prema tim zemljama. Stoga je i potpisao dva dokumenta čiji je cilj, među ostalim, priprema za rat velikih razmjera s NATO-om, tvrdi Institut za istraživanje rata (ISW).

Ruski predsjednik potpisao je 26. veljače dva dekreta kojima se službeno ponovno uspostavljaju Moskovska i Lenjingradska vojna oblast, kodificirajući velike napore ruskog vojnog restrukturiranja i reforme. Formiranjem tih vojnih oblasti zapravo se jača zapadno krilo ruske obrane u smjeru Finske i Švedske.

Avdagić smatra da Putin griješi. Ruski predsjednik često bombardiranje SR Jugoslavije koristi kao primjer, ali izostavlja neke važne činjenice koje su jasne nama koji živimo u Hrvatskoj.

'Zašto su reagirali i u Jugoslaviji? Pa nije taj rat počeo te godine. Nije se tu radilo o izoliranom incidentu, a mi moramo slušati takve priče i, nažalost, nekad se iznenadim da i ovdje postoje ljudi koji vjeruju toj demagogiji. Onda im kažete: 'Ali, oprostite, pa znate li na što oni stvarno misle - Zapad je kriv, a ne Slobodan Milošević, koji je bio dobar partner, a ne krivac u bilo kojem kontekstu.''

Tu nije kraj.

'Postoji i lokalni narativ kod nas da smo dobili oružje od Rusa, no nije teško provjeriti barem ono što je najlakše, a to je zračna tehnika, zrakoplovi. Niti jedan komad koji smo imali nije stigao iz Ruske Federacije. Zanimljivo je da je velika većina toga zapravo stigla iz Ukrajine, države koja je 1991. godine kao prva članica UN-a priznala Hrvatsku jer je još kao dio Sovjetskog Saveza imala mjesto u UN-u', ističe Avdagić.

Zanimljivo je da je tijekom cijelog govora ruski predsjednik iznosio šestogodišnje planove za razna društvena područja iako mora izići na izbore za dva tjedna. Avdagić kaže da je svima jasno da su ti izbori već završeni.

'Navaljni, iako se nije mogao kandidirati, platio je glavom da bude poruka - uzeli su mu slobodu, obitelj, zdravlje i svejedno ih je iritirao i morali su ga ubiti. Da ne govorimo o oporbenim političarima koji služe 25-godišnje kazne zato što su rekli da je nešto rat u Ukrajini i da se oni s time ne slažu', podsjetio je na sumornu stvarnost u današnjoj Rusiji.

Neke stručnjake iznenadilo je to što Putin nije spomenuo poziv u pomoć iz Pridnjestrovlja. Tako je i počela ruska invazija na Ukrajinu - nakon poziva za pomoć pobunjenika iz Donecka i Luhanska.

Avdagić smatra da ih je Putin izbjegao spomenuti iz vrlo praktičnih razloga. 'U ovom trenutku Rusija nema kapaciteta odraditi taj zadatak. Moraju nekako doći do Pridnjestrovlja, a to jedino mogu preko ukrajinskog teritorija', istaknuo je.

Ukrajini radi dobar posao u zraku i na moru

'Ukrajinci dnevno ruše jedan ruski zrakoplov na nebu iznad Ukrajine, a to je jako velika cijena, takav gubitak bio bi težak i za SAD, a vjerujem da je za Rusiju još teži. Također, uspjeli su povratiti kontrolu nad Crnim morem, barem nad dijelom koji je vezan uz slobodni ukrajinski teritorij. Ruska strana nema što napraviti - kada bi zrakoplovima krenuli prema Pridnjestrovlju, riskiraju bi da budu oboreni, morskim putem ne mogu, a kopneni spoj nemaju', pojasnio je analitičar.

Ne treba sumnjati, kaže, da bi Moldavija sigurno bila sljedeća meta u slučaju da je Ukrajina pala, barem u onom dijelu koji je bio najidealniji za njih, a to je područje na kojem živi rusofono stanovništvo, što između ostaloga obuhvaća cijelu obalu Crnog mora.

'Ono što mi je zapelo za oko, osim sumornih lica među probranom publikom koja bi trebala najviše biti uz njega, bilo je zanimljivo vidjeti Medvjedeva uz patrijarha kao nekakav nagovještaj toga tko je zapravo tu nekakav prvi u nizu za tron u slučaju da iz bilo kojeg razloga nema Putina', mišljenja je Avdagić.

Medvjedev se sada dokazuje, a Rusi imaju primjera u povijesti da oni koji su najviše uz vođu i najviše propagiraju njegove ideje zapravo budu oni koji će ga ne samo zamijeniti, nego i ukloniti njegovo ime.

'Možemo se sjetiti i bolne teme Hruščova i njegova odnosa prema Staljinovnoj ostavštini, a koji je sada, možemo to reći, rehabilitiran u rusku političku sferu kao važna osoba. Hruščov je pak odbačen i čak ga se optužuje kao jednog od onih koji su krivi za predavanje Krima Ukrajini, odnosno za samo postojanje Ukrajine', zaključio je Avdagić.