Libija se od pada diktatora Moamera al Gadafija u ljeto 2011. suočava s političkom nestabilnošću, stalnom borbom između suparničkih vojski, ekonomskim problemima, ali i s posljedicama razornih poplava u 2023. No čini se da Rusija sve ozbiljnije želi iskoristiti ovu krizu i povećati svoj utjecaj u neposrednoj blizini južnog krila NATO-a
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova zabrinuto je zbog političkog zastoja i rastućeg utjecaja Rusije u Libiji, pokazao je interni dopis koji su njemački WDR i NDR dobili na uvid. Rusi ovu sjevernoafričku zemlju, kako piše u dopisu, sve više koriste kao prometno čvorište. Diplomatska služba EU-a navodno je nedavno potvrdila povećanje isporuka teških materijala u Libiju te moguće planove Rusije da ondje izgradi pomorsku bazu.
Ruska pomorska baza na libijskoj obali bila bi od velike strateške važnosti za Kremlj – pored luka u sirijskom Tartusu, bila bi to druga vojna baza za ruske ratne brodove na Sredozemlju, i to u neposrednoj blizini južne granice NATO-ovih zemalja. Pritom treba napomenuti i to da je Libija zbog migrantske rute od izrazite važnosti za Europu.
vezane vijesti
Različite frakcije u Libiji
Od sloma Gadafijevog režima Libijom vlada više frakcija – na zapadu, iz Tripolija, upravlja privremena Vlada nacionalnog jedinstva, s premijerom Abdulom Hamidom Dabaibom na čelu. Međunarodno je priznata (podržava je i Turska) te je uspostavljena uz pomoć Ujedinjenih naroda (UN). Istokom zemlje upravlja suparnička vlada pod vodstvom premijera Osame Hamada – Vlada nacionalne stabilnosti – sa sjedištem u Tobruku.
Ona pak ima podršku tzv. Libijske nacionalne armije pod generalom Kalifom Haftarom, jednim od glavnih generala za vrijeme Gadafija, a koji je, nakon što se morao povući iz Libije, čak jedno vrijeme živio u SAD-u (dobio je i američko državljanstvo).
General Haftar bio je jedna od ključnih figura u pobuni protiv Gadafija 2011. te libijskom građanskom ratu koji je uslijedio nakon nje. Bivšeg 'američkog čovjeka' sada podupire Rusija. Posljednjih nekoliko godina Haftar je u više navrata bio u Moskvi, a posljednji put sastao se s Vladimirom Putinom u listopadu 2023.
Zapadne sigurnosne službe pretpostavljaju da je Rusija uspjela uvjeriti libijskog generala u razmjenu – ruska vojna potpora za širenje prisutnosti u Libiji. Veliku ulogu u toj razmjeni ima i pristup sirovinama poput zlata i nafte.
Prema internom dopisu njemačkog ministarstva vanjskih poslova, iz Libije se na godišnjoj razini prošverca nafta u vrijednosti od 12,8 milijardi dolara.
Već nekoliko godina ruska plaćenička skupina Wagner aktivna je u Libiji, a kako stvari sada stoje, ovog proljeća će povećati svoj utjecaj. Nedavno je Haftar uz potporu ruskih vojnih savjetnika postavio novu vojnu bazu u Sirtu, u središnjoj Libiji. Haftarove jedinice tako sada šire svoju kontrolu prema jugu.
Transport oružja u Afriku
Ruska vojska već sada može koristiti nekoliko libijskih aerodroma pod kontrolom Haftarovih borbenih jedinica. A Moskva bi Libiju trebala koristiti ne samo za transport sirovina, nego i oružja, kako bi vojno poduprla ostale zemlje u okruženju, primjerice militante u Sudanu.
Nakon smrti vođe Wagnera Jevgenija Prigožina u kolovozu 2023., ruski general bojnik Andrej Averjanov preuzeo je zapovjedništvo nad ovom skupinom plaćenika te sada u Libiji i ostalim afričkim zemljama djeluju pod nazivom 'Ekspedicijski (ili Afrički) korpus'.
Prošle godine Averjanov je u nekoliko navrata posjetio niz afričkih zemalja, među njima i Libiju, a navodno je glavna tema tih sastanaka s lokalnim čelnicima bila daljnja vojna suradnja. Averjanov je inače dugogodišnji pripadnik ruske vojne obavještajne službe GRU, a govori se da je vodio i ozloglašenu jedinicu 29155, koju se sumnjiči za brojne atentate i sabotaže izvan Rusije (poput trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji).
SAD ne da tako lako Libiju
Kako bi se suprotstavio ruskom utjecaju, američki State Department sada planira povratak u Libiju. U srpnju 2014. američko veleposlanstvo u Tripoliju zatvoreno je nakon što je tadašnji američki veleposlanik J. Christopher Stevens s još trojicom Amerikanaca ubijen u islamističkom terorističkom napadu na američki konzulat u istočnoj Libiji.
State Department sada traži 12,7 milijuna dolara za ponovno otvaranje veleposlanstva u Libiji sljedeće godine. 'S obzirom na to da raste ruski utjecaj na južnom krilu NATO-a, prisutnost SAD-a u Libiji ključna je za zaštitu naših dugoročnih sigurnosnih interesa', nedavno su rekli iz američkog ministarstva vanjskih poslova.
