Ljudi u pogođenim područjima još uvijek dolaze u dodir s opasno visokim razinama radioaktivnosti od eksplozije u nuklearnoj elektrani iz travnja 1986. koja je poslala oblak radioaktivnog materijala preko velikih dijelova Europe.

'On je u onome što jedu i što piju. On je u drvu koje koriste za građenje i lože kako bi se zagrijali', stoji u izvješću Greenpeacea naslovljenom 'Nuklearni ožiljci: Trajna ostavština Černobila i Fukushime'.

Istraživačko izvješće koje je Reuters vidio pred njegovo objavljivanje u srijedu reklo je kako Ukrajina 'više nema dovoljno sredstava da financira programe potrebne za odgovarajuću zaštitu ljudi...to znači da je izloženost radioaktivnosti ljudi koji još žive u zagađenim područjima vjerojatno u porastu'.

Ukrajina ima velike gospodarske probleme pogoršane proruskom pobunom na njezinim istočnim teritorijima, dok Rusija i Bjelorusija isto tako imaju financijskih teškoća.

Istraživanje je utvrdilo kako su u nekim slučajevima poput žita razine radioaktivnosti u zagađenim područjima, gdje prema procjenama živi 5 milijuna ljudi, zapravo porasle.

Opasnost u šumama

Greenpeace je tekao kako je isto tako proveo ispitivanja u područjima zagađenim katastrofom u Fukushimi u Japanu 2011. gdje su potres i tsunami oštetili nuklearnu centralu i doveli do velikog istjecanja radioaktivnih tvari.

Kao i u Černobilu i ovdje je utvrđeno da su šume oko mjesta nesreće postale skladišta radioaktivnog zagađenja koje se ne može očistiti.

'One će predstavljati opasnost za stanovništvo desetljećima ili čak stoljećima', reklo je izvješće.

Greenpeace je rekao kako su napori japanske vlade u dekontaminaciji do sada bili neodgovarajući te da ostavljaju vrata otvorenim za ponovno zagađivanje područja koja se smatralo očišćenim.

Dugotrajno izlaganje radijaciji može dovesti do teških oboljenja. Liječnici u područjima najteže pogođenim černobilskom katastrofom već dugo izvješćuju o velikom porastu oboljenja od raka.