Buka koja se u javnosti podignula oko prijedloga nove uredbe kojom će poljoprivrednicima i povrtlarima zakonski propisati obavezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemena otkrila je i višegodišnju nebrigu i zapuštenost toga sektora u Hrvatskoj
U prvom redu potrebno je naglasiti da se ne radi o zabrani korištenja domaćih sorti u vlastitom vrtu i da će svatko tko sije za vlastite potrebe to moći raditi i ubuduće. Europska unija nastoji uvesti red registracijom i certifikacijom različitih sorti sjemena u komercijalnoj trgovini. Ekološke udruge protive se takvom uvođenju reda jer smatraju da nije ni svatko uvođenje reda u redu i da je riječ o pogodovanju korporacijama. 'To je uvođenje reda koje odgovara ne nama, nego korporacijama iz velikih europskih država', kazao je agronom Marijan Jošt na konferenciji za medije ekoloških udruga i zapitao se zašto da nam nameću pravila da oni kod nas mogu prodavati, a mi vani ne možemo.
Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) i 17 drugih ekoloških udruga poslali su otvoreno pismo Nevenu Mimicu, budućem hrvatskom povjereniku u Europskoj komisiji, ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini i budućim zastupnicima u Europskom parlamentu u kojem su izrazili svoje nezadovoljstvo prijedlogom direktive stavljanju na tržište čuvanih sorti.
Sunčana Pešak iz ZMAG-a smatra da je problem to što se u isti koš stavljaju domaće i industrijske sorte. 'Nameću se ograničenja putem nametanja certifikacije za domaće sorte kao i za konvencionalne sorte.' Svi koji žele staviti novo sjeme na tržište za proces registracije morat će utrošiti 12 tisuća eura.
Za ekološke udruge je problematično i to što se nameću ograničenje za stavljanje sjemena na tržište kroz geografska, povijesna i kvantitativna ograničenja. 'To je već sadržano u pravilniku koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede koji je problematičan sam po sebi, a sada bi se ovom direktivom dodatno proširilo', naglasila je Pešak. Ako se europska direktiva usvoji za svakoga tko stavlja sjeme na tržište pa i za udruge koje se tim bave da bi se očuvala sorta, vrijedit će ista pravila. Stajalište udruga je to da nije ista stvar trgovina i očuvanje baštine i ne može se svrstavati u isti koš.
Na novinarsko pitanje zašto ekološke udruge nisu prionule registraciji čuvanih sorti sjemena jer na te liste je dovoljno upisati biljku i proces ne košta 10 tisuća eura, a do sada je registrirano svega pet sorti, Pešak je odgovorila da to nije njihov posao.
'Tražimo da se sjeme slobodno može širiti i da ne bude na sortnim listama, nego da ga ljudi mogu razmnožavati kako su ga do sada razmnožavali, a da ne bude zaštićeno', objasnila je Sunčana Pešak.
Jošt smatra da to nije problem udruga, nego naših agronomskih fakulteta i visokih poljoprivrednih škola. 'Specijalisti s tih škola trebali su napraviti nešto u tom pravcu zaštite domaćih autohtonih sorti. Da ih izdvoje opišu, klasificiraju i prijave. Zašto i tko je prijavio tih pet sorti, ja u ovom trenutku ne znam', kazao je agronom Jošt.
Ako direktiva prođe, Sunčana Pešak strahuje da ljudi više neće biti motivirani razmnožavati sjeme u vlastitom vrtu i onda ga dijeliti jer za to neće moći dobiti ni malu nadoknadu i zbog toga će većina autohtonih sorti nestati jer će biti manje ljudi koji će se time baviti.
Ekološka aktivistica mišljenja je da ako toga sjemena neće biti na tržištu, onda više nećemo moći imati ni domaći proizvod na tržnicama. 'Već danas imamo znatno manje autohtonih sorti na tržnicama, a ako ova uredba prođe, bit će ih je manje. Rajčica će biti rajčica, velika crvena; više neće biti moguće naći sitne, kruškolike, ovakve, onakve', previđa Pešak. Na kraju je Jošt primijetio da živimo u krutom svijetu gdje je novac bog i gdje nijedan posao neće cvasti ako neće nositi profit. 'Sjemenarstvo je svugdje na svijetu vrlo dohodovan posao, jedino u Hrvatskoj mi nemamo nijedne firme koja se bavi sjemenarstvom povrća', zaključio je Jošt.
