Komentirajući poziv udruge 'U ime obitelji' premijeru Andreju Plenkoviću te ministrima pravosuđa i unutarnjih poslova Draženu Bošnjakoviću i Davoru Božinoviću da od Facebooka ishode prekid cenzure sadržaja vezanog uz hašku presudu, komunikacijski stručnjak Marko Rakar ocijenio je u utorak da je takav zahtjev 'sulud' i 'smiješan'. Ujedno, objasnio je kako funkcionira brisanje sadržaja na Facebooku
'To je suludo. Teško mi je diskutirati o mentalnom sklopu onoga tko može uputiti takav zahtjev. Zazivaju vremena protiv kojih se deklarativno bore. Jednostavno, to je smiješno', rekao je Marko Rakar gostujući jutros u emisiji Novi dan televizije N1.
Što se zapravo dogodilo? 'Očito su neke grupacije odlučile masovnim prijavama povreda Facebookovih pravila ponašanja eliminirati određene suparnike. To je proces u kojem, primjerice, prijavite konkretnu objavu kao spam ili neprimjerenu, kao provokaciju, govor mržnje i Facebookovi algoritmi reagiraju na to. U pravilu je gotovo sigurno da možemo pretpostaviti da je masa prijava natjerala Facebook da automatizmom briše određene postove ili stranice', ocijenio je Rakar.
vezane vijesti
Upitan po kojem se algoritmu brišu statusi na Facebooku, pojasnio je da se Facebook zbog goleme količine sadržaja uglavnom mora oslanjati na automatske mehanizme detektiranja spornih ključnih riječi i fotografija. Sporne objave brišu se trajno, a suspenzija profila korisnika koji je taj sadržaj objavio traje najviše mjesec dana, ovisno o prethodnim objavama tog istog korisnika.
'Facebook je privatna društvena mreža, nije javni medij i oni imaju vlastita pravila o tome kako čuvaju moral ili kulturnu diskusiju na svojoj mreži. Pritom imaju veliku i široku slobodu odlučivanja. Dijelom se to radi automatski, a dijelom ručno. Netko će ručno pregledavati što se događa u Hrvatskoj; neće pregledati sve statuse, nego će se napraviti selekcija i onaj tko je zadužen za to zatražit će prijevod i pokušati shvatiti što se dogodilo', objašnjava Rakar, dodajući da će nakon toga odrediti hoće li se sadržaj i dalje blokirati ili ipak ne.
'Facebook ima svoje standarde ponašanja. Nije dozvoljeno imati fotografije gole žene. Kad algoritam prepozna golu ženu na fotografiji, čak i kad je u pitanju umjetnička slika iz 16. stoljeća, uglavnom će je maknuti', precizira Rakar.
Može li se u aktualnom slučaju vezanom uz haške presude govoriti o političkoj cenzuri?
'Hrvatsku moraju tražiti na karti'
'Iskreno, Facebook boli briga za ono što se događa u Hrvatskoj. Najmanje ih zanima to da odrađuju političku cenzuru; vjerojatno moraju pogledati na karti da vide gdje smo. Jedino ih zanima koliko im ova regija stvara profita. Sloboda govora je vrlo široka - to je jedna od temeljnih vrijednosti i pomisao da će Amerikanci tu nešto cenzurirati potpuno je suluda', smatra Rakar.
Komunikacijski stručnjak ne misli da postoje različiti kriteriji objava na Zapadu i u ostalom dijelu svijeta.
'Temeljni problem je jezična barijera. Kad Amerikanac vidi objavu na engleskom, jasno mu je o čemu se radi, inače može biti izgubljen i pokušati pronaći nekoga tko će mu to prevesti i objasniti kontekst da može donijeti odluku. U tom smislu mi smo uvijek u zapećku', konstatira.
Inače, teško je procijeniti koliko ljudi radi na 'hrvatskom slučaju' i koliko je objava izbrisano jer Facebook ne otkriva takve informacije. Može se pretpostaviti da se automatizmom - neovisno o političkoj dimenziji - blokiraju svi statusi i profili koji sadrže određene ključne riječi, bez obzira na to jesu li one korištene u pozitivnom ili negativnom kontekstu.
Što će biti s konceptom 'neutralnosti interneta' (net neutrality), koji je ugrožen u SAD-u?
'Neutralnost interneta je Pandorina kutija koju je Trumpova administracija ponovno otvorila. Net neutrality znači da će određene aplikacije i servisi imati određenu prednost pred nekim drugim servisima. Na primjer, ljudi koji surfaju HRT-om imat će bržu internetsku vezu od onih koji pokušavaju surfati na N1. To je teoretska mogućnost koja se otvara ako se ukine net neutrality', objašnjava Rakar.
Komentirajući pak to što se virtualni napadi na državne dužnosnike u Hrvatskoj brzo procesuiraju, za razliku od prijetnji novinarima, kaže da policija prijetnju političarima smatra puno većim problemom.
'To je problem selektivnosti rada policije. Sad diskutiramo o tome zašto su nekog političara zaštitili, a novinara ne, ali ako se ne daj bože dogodi neki incident, pa netko nastrada zbog svojih stavova, onda ćemo se morati pitati tko je odgovoran i tko je dopustio da se tako nešto dogodi', zaključio je Rakar.
