Učenik osmog razreda Osnovne škole u Krapinskim Toplicama već drugi tjedan izostaje s nastave jer odbija nositi masku od ulaza do učionice. Što treba poduzeti Centar za socijalnu skrb i kako zaštititi pravo djece na sigurno obrazovanje u Otvorenom odgovarli su: državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja Tomislav Paljak, ravnatelj OŠ Krapinske Toplice Samson Štribohar, savjetnica ministra rada, obitelji i socijalne politike Zvjezdana Bogdanović te sveučilišne profesorice Marina Ajduković i Gordana Kuterovac Jagodić.
Situaciju u Krapinskim toplicama opisao je na HTV-u ravnatelj Samson Štribohar: 'Mi radimo normalno i pokušavamo ignorirati vanjske utjecaje, druge roditelje koji su podrška roditelju ovog učenika, koji ne dozvoljavaju svojemu djetetu da se slobodno ide u svoju klupu i slobodno se kreće među svojim prijateljima.
'Institucije su svoje napavile, a sad je na redu da to finiširamo', dodao je ravnatelj koji je potvrdio da sva ostala djeca dolaze u školu. Dječak je prošle godine u školu dolazio s maskom a s roditeljima je postignut konsenzus da se ono što je propisano mora i provoditi. Tome se nadao i ove godine, ali razgovori koje je i stručna služba obavljala s roditeljima nisu donijeli rezultata, kaže.
vezane vijesti
Socijalni radnici posjetili su obitelj i naišli na zatvorena vrata. Uputili su i pismeni poziv na razgovor. Koja je daljnja procedura objasnila je Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Razgovor s predstavnicima Centra u ponedjeljak, bez istomišljenika
'Poziv na razgovor je upućen za ponedjeljak. Centar je uspio doći u telefonski kontakt s roditeljima, jer su ih sačekali pred kućom. Međutim roditelji oni nisu željeli razgovarati sa predstavnicima Centra. Sa sobom su doveli i svoje istomišljenike. To je postupak koji se na takav način ne može provesti - razgovor mora biti između roditelja i predstavnika Centra i on se bilježi. Vjerujemo da će se njihovi stavovi do ponedjeljka promijeniti i da će shvatiti ozbiljnost situacije. Doista je bitno da iskomuniciraju sa Centrom i da Centar nema loše namjere i da zaštiti dijete koje ne ide u školu', kazala je.
Naglasila je kako se ne zna hoće li biti dalje postavljano pitanje o zdravstvenom stanju djeteta koje je pod stresom i koje će "sigurno biti istraumatizirano, kao i sva djeca u školi". 'Ukoliko ne dođe do razgovora u proceduru uz Centar za socijalnu skrb ulaze druge službe jer do komunikacije mora doći', ustvrdila je. Centar ima puno načina kako bi se pomoglo i djetetu i roditelja, dodala je.
Individualna prava u odnosu na prava drugih
'Kad govorimo da je djetetu ugroženo zdravlje onda moramo govoriti i o psihičkome zdravlju. Ovo dijete je dovedeno u centar pažnje. Možda mu je to zanimljivo jedan dan, ali mu dugoročno to može svakako škoditi. Njegovi vršnjaci će se vjerojatno ljutiti, a on vjerojatno ne zna na koju bi stranu. Lojalan je prema roditeljima, ali ni njima nije lako biti roditelj u pandemiji. Čini se da su došli pod utjecaj onih koji su im prikazali da je skidanje maske ustvari briga za dijete', kazala je prof. Gordana Kuterovac Jagodić, pročelnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Dodala je da se od osobe koja je u razvoju traži da se drži određenih pravila, ali i da se individualna prava moraju dovesti u odnos sa drugim pravima, u ovom slučaju drugih učenika u školi.
Negodovanje djece i roditelja, otvorena Pandorina kutija
'Vidjeli smo djecu, ali i roditelje koji negoduju zbog ove situacije. Otvaraju se pitanja: Zašto ja idem u školu ako on ne ide?, Imam i ja pravo da kalkuliram kad ću, a kad neću nositi masku? Kojih ću se pravila pridržavati, a kojih ne? Otvara se Pandorina kutija različitih misli. Djeca su zbunjena, a otvoreno je puno pitanja - primjerice to što škola nema psihologa, upozorila je prof. Marina Ajduković, psihologinja.
Ovo je dobra točka, smatra Ajduković - da se s djecom porazgovara o pravu pojedinca, pravu grupe, odgovornosti pojedinca i odgovornosti grupe i ktitičkome mišljenju. Međutim, djeca su sad uznemirena - treba ih smiriti, maknuti prosvjednike i onda početi razgovarati o svemu što se dogodilo i što to sve za njih znači. Ali učeniku treba olakšati povratak u razred.
Čemu drame?
'Kako osigurati pravo djeteta na obrazovanje. Tako da se svi držimo pravila. Ako ćemo raditi presedane to će dovesti do kaosa. To naročito nije dopustivo u ovakvim kriznim situacijama. Kad dolazi do kršenja zakona, kad se neke situacije prelamaju iz raznih motiva preko leđe djece - to je nedopustivo. Tražimo sve dionike službe da vuku jasne poteze i djeluju odlučno', poručio je Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Smatra da bi dobro bilo krenuti s 'oduzimanjem hrane koja se zove medijska pozornost' i puštanje škole da radi svoj posao. Dijete će, kad dođe u školu - dočekati učitelji i stručnjaci i tamo će mu biti najbolje, dodao je Paljak. Ne vidi razlog zašto sada, u odnosu na puno težu prošlu godinu - praviti drame gdje ne treba.
Na pitanje zašto škola nema psihologa odgovorio je da škola ima školskog pedagoga. Postoje brojke prema kojima je školi potrebna neka stručna osoba. Škola je u Hrvatskoj oko 1.300, stručnih je suradnika 3.300, od čega 700-tnjak psihologa što je po europskim i svjetskim standardima, tvrdi Paljak. Napomenuo je da će se u ovom slučaju reagirati vezano za psihologa, a da je u školu iz Ministarstva već pozvan stručni tim.
Uskoro opširnije...
