IZMJENE I DOPUNE ZAKONA

Rasprava u Saboru: Šteka ostvarivanje prava manjina na jezik i pismo

Bionic
Reading

Saborski zastupnici raspravljaju o Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i potrošenim sredstvima iz proračuna u 2014. Vlada je u 2014. godini za provođenje zakona utrošila 144,3 milijuna kuna što je za šest milijuna kuna više nego u 2013. Pokazan je zadovoljavajući napredak u ostvarivanju prava, pogotovo u provedbi strategije za uključivanje Roma. Značajniji napredak nije, međutim, zabilježen u području ostvarivanja prava na ravnopravnu službenu uporabu manjinskog jezika i pisma

'Očekuje se da će se u narednom razdoblju izmjenama i dopunama Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma nacionalne manjine, na čije je donošenje vladu RH obvezao Ustavni sud osigurati u cjelosti ujednačeno i detaljno statutarno uređivanje prava pripadnika nacionalnih manjina na službenoj i javnoj upotrebi svog jezika i pisma, a time i puno ostvarivanje svojih prava', kazala je Barica Novosel, zamjenica ministra pravosuđa Ante Šprlje

U izvještajnom je razdoblju, ocjenjuje se, pokazan zadovoljavajući napredak u ostvarivanju prava nacionalnih manjina, a pozitivni pomaci postignuti su u području kulturne autonomije nacionalnih manjina, odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine i pripadajućeg Akcijskog plana te u području razvijanja tolerancije prema različitosti i suzbijanju diskriminacije.

Značajniji napredak nije, međutim, zabilježen u području ostvarivanja prava na ravnopravnu službenu uporabu manjinskog jezika i pisma.

Pripadnici nacionalnih manjina nisu koristili pravo uporabe svog jezika i pisma u postupcima pred upravnim tijelima jedinica samouprave kao ni u postupcima pred državnim tijelima.

Analiza stanja usklađenosti statuta jedinica samouprave s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj je pokazala da od 27 lokalnih jedinica koje su svoje statute dužne uskladiti s navedenim propisima, njih 12 nije detaljno razradilo ostvarivanje svakog pojedinačnog prava, dok pet jedinica lokalne samouprave uključujući i Grad Vukovar, uopće nije svojim statutima uredilo ostvarivanje predmetnih prava.