U Hrvatskoj godišnje umire 19.000 ljudi više nego što se rodi. O tome kako spriječiti potpuni demografski slom i hoće li nove mjere predstavljene u Saboru donijeti uspjeha, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno razgovarali su Ivan Šipić (Domovinski pokret), ministar demografije i useljeništva, Mišo Krstičević (SDP), predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, i Nino Raspudić, saborski zastupnik Mosta.

Ivan Šipić rekao je da su predstavljene mjere u Saboru 'teške' nešto manje od pola milijarde eura. 'Neće mjere odmah donijeti rezultate, ali naš prvi cilj je zaustaviti negativne trendove. Kamo god sam došao, čujem isto - manje je 20 posto stanovništva. To su alarmantni brojevi. Imamo pokazatelje da se nešto pozitivno događa, u prvom redu u povratničkoj priči', rekao je ministar. 'Što se tiče doplatka za djecu, predložit ćemo nove izmjene, ako ne i novi zakon jer smo svjesni, po sadašnjim analizama i statistikama, da to nije ono što Hrvatska treba imati. Jedan od modela o kojem se razmišlja je i univerzalni dječji doplatak. Provodimo analizu i kada budem imao sve relevantne podatke, a imat ću ih vrlo brzo, predložit ćemo Vladi da se razmotri potpuno novi pristup podjele, dodjele te potpore, a koja danas ima pet razreda i ide od nekakvih 31 do 60 eura', objasnio je Šipić.

Je li univerzalni dječji doplatak dobro rješenje?

'To je svakako dobro rješenje. Vidjeli smo u Europskoj uniji kakve to rezultate daje. Ali odmah će se pojaviti pitanje zašto ljudima koji imaju dovoljno da odgajaju svoju djecu i za svakodnevni život treba univerzalni dječji doplatak? Pa upravo zato što je bitno da socijalna država, koje u Hrvatskoj nema, jer da je ima, ne bi danas bilo ni Ministarstva demografije, bude raspoređena na sve i da upravo ta socijalna država pogasi sve nejednakosti i sve klasne antagonizme koji postoje među ljudima. To se može samo ako se ovakve mjere apliciraju upravo za sve ljude', rekao je Mišo Krstičević.

Naveo je primjer Švedske. 'To je država u kojoj je postojan švedski naziv za socijalnu državu. Zove se Narodna kuća. Švedska, koja je bila primjer socijalne države dok je nije nagrizao neoliberalizam, imala je najbolje demografske pokazatelje, najčvršću javnu uslugu i najbolje rezultate. Danas, kad to više nemate, imate sve lošije i lošije demografske rezultate. Ako nemate ekonomiju koja će sve to pratiti i financirati, onda nećete imati ni dobre demografske trendove, izgubit ćete narodnu kuću, to je socijalna država, a nakon toga ćete izgubiti narod. I zato upravo na ovakvim primjerima kao što je univerzalni dječji doplatak trebate graditi socijalnu državu i zato je to primarno dobro', rekao je Krstičević.

'Na mjesečnoj razini nama 500 stranaca, stranih radnika, uglavnom nekvalificirane radne snage, koja ničim ne pridonosi povećanju produktivnosti, dolazi u Hrvatsku, a negdje 110-120 naših državljana odlazi iz Hrvatske. To je bio nekakav mjesečni ritam. Po podacima Jurića, tadašnjeg savjetnika ministra, 110-120 domaćih svakog mjeseca odlazi u prosjeku zadnjih nekoliko godina, a 500 stranaca dolazi', kazao je nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić.

'To je posljedica zločinačkog i veleizdajničkog čina. To je bilo ukidanje kvota za strane radnike. Što se tiče demografskih mjera, mi smo blizu konsenzusa na političkoj sceni. To je toliko dramatično pitanje da ako proanaliziramo sada što govore i ljevica i desnica i centar u Saboru, manje-više tu smo svi bliski. U predizbornom programu isticali smo kao važno pitanje uvođenje jedinstvenog dječjeg doplatka na nekoj razini. Tad je procjena bila oko 120 eura mjesečno po djetetu. Slažem se da je dobro da to bude jednako za sve, jer svako dijete je u biti isto. Troškovi oko djeteta su više-manje isti. To je novac koji ide djetetu. Usmjeren je na dijete te je ono što će u budućnosti to dijete kao građanin, kao netko tko će tu sutra živjeti, privređivati, uplaćivati u mirovinsko osiguranje', ističe Raspudić.

'Predlagali smo još nekakve modele. A to je da se, uvažavajući hrvatsku tradiciju, omogući djedovima i bakama, ako se roditelj vrati na posao, da dio tih naknada mogu primati djedovi i bake koji će se brinuti o unucima. To je, s druge strane, način pomoći roditeljima koji su još uvijek aktivni i mogu pripomoći. Nadamo se i da ćemo, evo, za koju godinu, doći do toga da svakom djetetu u Hrvatskoj možemo zajamčiti mjesto u vrtiću. Dakle da se ovaj predškolski dio u potpunosti riješi. Možda najvažniji problem za mlade obitelji je stambeno pitanje', naglašava Raspudić.

Treba li vratiti kvote?

'Mislim da bi hitno trebalo vratiti kvote. Pod nekakvim čudnim izlikama slobodnog tržišta, tobože, ukinute su kvote i dogodila se stihija. I sada izmjenama ovog zakona predlagatelji sami priznaju da se želi uvesti red u tu stihiju, a stihija je izazvala ukidanje kvota. Dakle oni su predstavljali kvote kao da je to nešto što Vlada donese jednom godišnje i to je uklesano u kamen, ali kvote se mogu revidirati svaka dva tjedna. Pokaže li se da vam je ogroman buking u predsezoni i za sezonu, Vlada bez problema digne kvote za uvoz sezonskih radnika u turizmu. Ne vidim u čemu je problem. Ali stvoriti situaciju u kojoj se stihijski uvodi najjeftinija radna snaga u Hrvatsku, obara se cijena rada, to jest ne dozvoljava se pritisak na rast plaća - onda naši ljudi odlaze u Njemačku i Irsku tražiti posao', rekao je Raspudić.

'Treba se vratiti korak unazad pa vidjeti zašto smo došli do toga da imamo takav pritok stranih radnika. Jer mi do prije 15 godina nismo imali takvu potrebu za stranim radnicima. Ali što se onda događalo? Upravo liberalnim mjerama, regulacijom tržišta, povećanjem konkurentnosti, time da držimo plaće na podu i onemogućavamo da se na takav način potakne dodatna produktivnost doveli smo naše ljude do toga da kažu - ljudi moji, ja više ovako neću. Hvala, odlazim u Njemačku, Irsku, Španjolsku, kamo god. I time se otvorio prostor za ove što ih danas zovemo strani radnici, radnici iz trećih zemalja. Upravo zbog krivih politika. Pogriješilo se onda kada se regulacija rada svela na neoliberalni model. I to danas vidimo. I danas imamo u principu ljude koji dolaze raditi za minimalac i upravo u tim sektorima u kojima rade, a to su građevina i turizam, obaraju cijene rada. Ali treba naglasiti još jednu stvar. Ne obaraju ukupno gospodarstvo, ali tamo značajno obaraju. A što je Vlada napravila ukidanjem kvota? Njih je nagradila. Za najgore ponašanje prema hrvatskim radnicima dobili su nagradu u čemu? U ukidanju kvota', rekao je Krstičević.

Ministar: U fokusu nam je hrvatski čovjek

'Cilj ovog ministarstva je potaknuti useljavanje naših iseljenika i mi nismo tu da se bavimo kratkoročnim rješenjima za uvoz radne snage, niti je to posao ovoga ministarstva. Nama je bitna strategija, a strategija kaže tko će živjeti za pet, deset ili petnaest godina u ovoj našoj domovini. A što se tiče Zakona o strancima, po pitanju naše odgovornosti dali smo svoje mišljenje i mi smo, kao Domovinski pokret, igrali sigurno. Za to sam da se uvede red, a kad se uvede red, kvote će same po sebi padati. Siguran sam u to', rekao je ministar Šipić, dodavši: 'Po našim prijedlozima, moći će biti odobren privremeni boravak koji će dovesti do trajnog rješenja nakon dvije, tri godine ili što prije, tako da bude trajno riješeno državljanstvo.'