S obzirom na to da u Hrvatskoj radi oko 113.500 stranih radnika, Vlada je odlučila izmijeniti Zakon o strancima. Cilj je uspostaviti mehanizme bolje zaštite, veće integracije i sigurnijeg rada stranih radnika u Hrvatskoj.

Kako je rečeno na sjednici Vlade, za jednostavna deficitirana zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo ili kvalifikacije, a plaće stranih radnika neće smjeti biti manje od plaća hrvatskih radnika u određenom zanimanju. Pojačat će se regulacija uvoza stranih radnika, bit će propisana i stroža pravila za smještaj. Postojat će i svojevrsne 'crne liste' za poslodavce koji prekrše bilo koju od odredbi koje se tiču zapošljavanja.

Strogi propisi za poslodavce

Bit će propisano ukidanje dozvole za boravak i rad u slučaju da poslodavac ne poštuje propise o zaštiti na radu ili se nalazi na popisu poslodavaca za kojega je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada, prekršaji zbog pomaganja državljanima trećih zemalja u nezakonitom prelasku i drugim nezakonitim aktivnostima. 

Također, stranog radnika neće moći zaposliti ni poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti, kao i poslodavac kojem je izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje iz područja radnih odnosa, iz područja socijalnog osiguranja te područja zaštite na radu.

'Dugoročno je bitna integracija i zato smatram da je možda najbitnije to da će radna dozvola sada vrijediti tri godine, rekao je u HRT-ovoj emisiji 'U mreži prvog' državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš te dodao će to 'stvoriti predvidljivost i onda poslodavac i radnik imaju signal da mogu tu biti jedno dulje razdoblje'. 

Novčano jamstvo državi

Izmijenjenim Zakonom o strancima pojačat će se sporazumi s državama iz kojih dolaze strani radnici, programi učenja hrvatskog jezika, urediti tržište rada za strane radnike u Hrvatskoj, ali, naglasio je Vidiš, i stvoriti još bolji uvjeti za Hrvate koji se žele vratiti u domovinu. Sindikalisti naglašavaju važnost uređenje tržišta rada. 

'Smatramo da je previše liberalno tržište i model ulaska stranaca te da bi se u to pitanje država još više trebala uključiti, a ne sav teret prebacivati na same radnike i agencije, izjavila je Jasenka Vukšić iz Sindikata graditeljstva Hrvatske.

Poslodavci, pak, pohvaljuju namjeru države da produlji trajanje radne dozvole s jedne na tri godine te mogućnost ranijeg izdavanja vize. No, ne smatraju dobrim rješenjem uvođenje bianco zadužnica, jer to smatraju prebacivanjem financijskog tereta na poslodavce. Pravni savjetnik HUP-a, Dario Ćorić istaknuo je da 'nije baš jasno kako će se to provesti u praksi'.

Naime, novim izmjenama zakona se propisuje obveza da poslodavci daju novčano jamstvo državi u iznosu od jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u Hrvatskoj, za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu.