Meta prošlosubotnjih napada bio je švedski karikaturist Lars Vilks, kojeg su tjelohranitelji uspjeli ugurati u sigurnu prostoriju i kad je pucnjava završila i napadač pobjegao, u prvi se trenutak činilo da je sve u redu. Agnieszka Kolek, jedna od organizatorica čak je inzistirala da se tribina nastavi kao da se ništa nije dogodilo te da se tako i simbolično pokaže da sloboda ima zadnju riječ i okupljeni su posjedali natrag na svoje stolce i završili raspravu. Nisu tada ni znali da je ispred kafića netko ubijen.

Lars Vilks nakon te tribine je nestao. U telefonskim razgovorima za brojne medije izjavljuje kako se odlučio sakriti dok se sve ne primiri, ne želeći otkriti čak ni u kojoj je zemlji.
Za to vrijeme prijatelji i suradnici Finna Nørgaarda objašnjavaju do koje je mjere sve to zapravo pogrešno, s obzirom na to da je Nørgaard bio upravo zaokupljen integracijom imigranata i problematičnih pojedinaca u dansko društvo, ne pristajući nikad na jednostavne podjele 'mi i oni', što je obilježilo i njegov filmski rad. Nakon što je tijekom devedesetih radio kao producent na danskoj javnoj televiziji, on 2001. otvara vlastitu producentsku kuću Filmselskabet te režira i producira nekoliko dokumentarnih filmova. 2008. producira dokumentarni film 'Lê Lê' koji opisuje put do uspjeha četvero vijetnamske braće i sestara od njihovog napuštanja Vijetnama do otvaranja jednog od najuspješnijih azijskih restorana Sjeverne Europe u Kopenhagenu.

Dvije godine kasnije, režira dokumentarac 'Bossen & bøllerne' u kojem se Stine Bosse, danska poslovna žena koja se te 2010. nalazila na 33. mjestu najmoćnijih žena svijeta na listi časopisa Time, pridružuje četvorici bivših kriminalaca imigrantskog porijekla na njihovu pješačenju do Santiaga de Compostele

'Bio je uključen u brojne projekte koji su se bavili pitanjima integracije i mladih ljudi arapskog porijekla koji nisu mogli naći svoje mjesto u društvu pa ih je privukao kriminal. Beskrajno je tužno i tako apsurdno da ga je ubio jedan od onih mladih momaka kojima je posvetio svoj filmove', napisao je u svom sjećanju Lars Andersen, danski scenarist i bliski Nørgaardov prijatelj. Posljednji je post na Nørgaardovom facebook-zidu članak iz danskih novina koji citira imama Fatiha Aleva, predsjednika danskog Islamskog centra, koji objašnjava da Kuran ne navodi ništa o tome da se ne smije prikazivati proroka Muhameda. Prije tog znakovitog posljednjeg posta redaju se članci podrške stradalima u napadu na francuski list Charlie Hebdo

Napadač Omar Abdel Hamid El-Hussein rođen je i školovan u Kopenhagenu, a prije prošle subote u njegovom dosjeu bio je niz prijestupa poput posjedovanja droge te fizičkih napada. Upravo je izašao iz zatvora gdje je završio jer je nožem u nogu uboo putnika u javnom prijevozu. Policija ga je nakon napada na posjetitelje tribine i sinagogu lako pronašla jer je bio pod prismotrom od vremena kada je u zatvoru registrirana njegova radikalizacija. I kod njega je potvrđen trend islamizacije upravo tijekom boravka u zatvoru gdje islamisti vrbuju mlade dezorijentirane pripadnike bandi.

'Kad se vratio iz zatvora, više nije pričao o autima i curama, nego o drugom svijetu', ispričali su danskim novinama njegovi poznanici iz Mjølnerparkena - četvrti u kojoj je gotovo 90 posto stanovništva imigrantskog porijekla, a polovica ih ne radi - u kojoj je El-Husein odrastao. I El-Husein je bio pod dojmom pariških napada, baš kao i njegova žrtva. Poslije napada na one koji se zalažu za slobodu govora, po istoj je matrici napao sinagogu i tamo ubio 37-godišnjeg Dana Uzana pokrenuvši time velike debate o položaju i budućnosti Židova u Europi.

Za razliku od Francuske koja prema svojim imigrantima nikada nije bila previše darežljiva, u Danskoj su oni bili relativno dobro integrirani u društvo sve do bujanja tvrde danske desnice koja je u posljednjem desetljeću odlučila na pitanju imigranata graditi svoju političku karijeru. Iako trenutačno ne sudjeluju u vlasti, podsjetimo, na lanjskim izborima za Europski parlament desničarska Danska narodna stranka pobijedila je s gotovo 27 posto glasova. Imigracija u Dansku trenutačno je na rekordnoj razini. Prošle godine u zemlju se doselilo gotovo 90 tisuća ljudi, ali polovica od te brojke doseljenici su iz zapadnih zemalja, uključujući i Ameriku, s obzirom na to da je Danska zemlja visokog standarda i dobrih poslovnih mogućnosti. Iako su desničari dobili potporu na posljednjim izborima, nedavno provedene ankete pokazuju podjelu društva na dva jednako velika dijela - one koji smatraju da imigranti predstavljaju problem za budućnost Danske i one koji se srame što se takve rasprave uopće vode.

Debate kako zaustaviti radikalizaciju pokrenute su znatno prije napada u Francuskoj, Belgiji i sada Kopenhagenu s obzirom na to da je Danska poslije Belgije druga europska zemlja po izvozu boraca za rat u Iraku i Siriji (mjereno u odnosu na broj stanovnika). Zna se za 110 onih koji su otišli na to ratište, a nije poznat podatak koliko ih se vratilo.

U četvrtak je vlada objavila da će u borbu protiv ekstremista u narednih četiri godine uložiti 970 milijuna kruna (vrijednost danske krune otprilike je jednaka vrijednosti u kunama). Taj se novac odnosi prije svega na pojačan nadzor. Još prije napada u Kopenhagenu u Danskoj se govorilo o nužnosti prevencije radikalizma. U Aarhusu gdje radikalni imami džamije Grimhøj propagiraju ciljeve stvaranja Islamskog kalifata, djecu će od devete godine učiti o opasnostima ekstremizma i radikalizacije.

Prema predviđenom programu mladima koji su u opasnosti od radikalizacije nude se savjeti i mentorstva, a povratnicima iz Sirije umjesto zatvora nude uključivanje u rehabilitacijski program, razgovor, sport i uključenje u tržište rada. Krajem siječnja u danskom parlamentu prihvaćen je nacionalni program koji uključuje stvaranje centra za borce koji su se pridružili islamistima u Iraku i Siriji, hot-line za one koji žele spriječiti svoje prijatelje ili članove obitelji da odu na strano ratište i pojačano financiranje zatvorskih programa. Koliko će biti uspješni, imat ćemo se prilike uvjeriti. Islamisti su preko svojih stranica odmah poručili da ne treba preodgajati njih, već su zapadnjaci ti koji nemaju ispravan sustav vrijednosti.