Ako želi izmijeniti izborno zakonodavstvo i uvesti preferencijalno glasovanje, odnosno biranje imena i prezimena već na sljedećim izborima, SDP će do petka morati postići dogovor s HNS-om ili podršku za svoj prijedlog zakona potražiti među manjincima i HDSSB-om. Kako sada stoje stvari, koalicijski partneri teško da će se složiti u sljedeća dva dana, a upitno je hoće li SDP na svoju stranu uspjeti pridobiti HDSSB
O izmjenama izbornog zakonodavstva raspravlja se već mjesecima. Podsjetimo, priča je startala u vrijeme kada je udruga U ime obitelji krenula u prikupljanje potpisa za referendum kojim bi se uvelo preferencijalno glasovanje. Referendum je propao zbog premalog broja potpisa, a čini se da bi se slično moglo dogoditi i u Saboru.
Još se ne može sa sigurnošću reći da SDP ima potporu za svoj prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. S HNS-om se ne mogu dogovoriti i pitanje je hoće li i moći do petka kada se najkasnije mora obaviti glasovanje. HDSSB bi malo podržao, malo ne bi podržao SDP-ov prijedlog te će vjerojatno odluku donijeti u zadnji tren. Podršku bi SDP-u mogli dati Jadranka Kosor, a iznenađenje ne bi bilo da zeleno svjetlo daju i Nevenka Bečić i Željko Kerum, koji su u nekoliko posljednjih važnijih glasovanja u Saboru podržali vladajuće.
SDP: Liste moraju imati 40 posto žena, ali i muškaraca
Ako na glasovanju u petak SDP-ov prijedlog prođe, građani će već na sljedećim parlamentarnim izborima moći iskoristiti jedan preferencijalni glas, kao i na izborima za Europski parlament. Međutim, preferirani glas uvažit će se samo ako kandidat dobije više od 10 posto glasova koje je osvojila lista na kojoj se nalazi.
Ako izborne liste ne budu poštovale tzv. žensku kvotu, odnosno ako na listama oba spola ne budu zastupljena s najmanje 40 posto svaki, takve liste, prema prijedlogu SDP-a, odmah će biti proglašene nevažećima.
Usto, SDP predlaže ukidanje nositelja liste, ali i predlaže da svatko tko se kandidira, bilo politička stranka ili nezavisna lista, mora sakupiti 1.500 potpisa u jedinici u kojoj se kandidira.
SDP je u zadnji tren popustio i oko zabrane kandidiranja pravomoćno osuđenima za teška kaznena djela. Mjesecima su govorili da bi to bilo ustavno suspektno, a taj stav iznosili su i jučer ujutro na saborskom Odboru za Ustav. Samo sat vremena kasnije, dogodio se nevjerojatan obrat i SDP je najavio ulaganje amandmana kojim će tražiti zabranu kandidiranja pravomoćno osuđenima, no još nije jasno za koja kaznena djela.
HNS ne popušta oko izbora zamjenika u Saboru
Iako bi se zbog koalicije očekivalo da će socijaldemokratima podršku bez problema dati HNS, to je sve manje izgledna opcija. Naime, SDP i HNS nikako se ne mogu dogovoriti oko načina izbora zamjene za zastupnike koji odlaze na nespojivu dužnost ili stavljaju mandat u mirovanje.
SDP predlaže da tog zastupnika zamijeni kandidat s najvećim brojem preferencijskih glasova koji je ostao 'ispod crte', a ako takvog nema, onda SDP predlaže da se o zamjeniku odlučuje temeljem dogovora postignutog koalicijskim sporazumom. HNS smatra da bi o zamjeni zastupnika isključivo trebala odlučivati stranka iz koje taj zastupnik dolazi, kao što je bilo do sada.
Uz SDP-ov prijedlog u raspravi će se u četvrtak naći i prijedlog Hrvatskih laburista, koji zbog odredbe o preferencijalnom glasovanju nisu mogli podržati glavnu vladajuću stranku. Naime, Laburisti su, umjesto jednog, predlagali mogućnost čak tri preferencijalna glasa, pri čemu ne uvjetuju uvažavanje preferencijskih glasova pragom, odnosno osvojenim postotkom. Usto, Laburisti su predlagali da se zabrani kandidiranje onima koji su pravomoćno osuđeni za najteža kaznena djela i djela protiv službene dužnosti, ali i da u Saboru, osim župana, ne mogu sjediti oni koji su istovremeno gradonačelnici i načelnici općina.
Kako će glasati bivši predlagači promjena?
SDP-ov i HNS-ov prijedlog ujedno su i jedini službeni na dnevnom redu Sabora. Prije nekoliko mjeseci bilo ih je mnogo više, no stranke u parlamentu tada su dogovorile da će probati postići konsenzus oko jedinstvenog prijedloga. Taj je dogovor propao, a je li SDP u te razgovore krenuo s figom u džepu, nemoguće je procijeniti. Činjenica ostaje da u svoj konačan prijedlog nije uvrstio ništa drugo osim onoga oko čega su parlamentarne stranke postigle najveći konsenzus, a to je preferencijalno glasovanje te u zadnji tren zabrana kandidiranja pravomoćno osuđenima za najteža kaznena djela.
Nisu se, primjerice, odlučili za opciju preferencijalnog glasovanja kako su to predlagali nezavisni zastupnici Jadranka Kosor i Josip Kregar te SDP-ov Gvozden Flego. Ta opcija uključivala bi tri preferencijalna glasa s pragom od pet posto. Nisu prihvatili ni prijedlog da se nespojiva dužnost uvede i za gradonačelnike i načelnike.
Svoje ideje imao je i IDS, međutim od njih je odustao te će, po svemu sudeći, podržati SDP. Među ostalim, IDS je predlagao da se zbog uštede ukinu općinska izborna povjerenstva te da najbliža gradska povjerenstva postaju nadležna, ali i da se kao kandidat na pojedinoj listi može pojaviti samo ona osoba koja ima prebivalište na području izborne jedinice u kojoj je kandidiran.
HDZ-ov stav od početka jasan
Dijaspora je od početka bila na pameti HDZ-u. Jasno su rekli da o izmjenama izbornog zakonodavstva mogu razgovarati jedino ako se prije toga izmijeni Ustav na način da se osigura ravnopravnost svih birača tako da se oni koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj osiguraju. Drugim riječima, HDZ traži da se omogući hrvatskim državljanima koji imaju prebivalište izvan Hrvatske glasovanje na biračkim mjestima u inozemstvu, a ne kao što je promjenom Ustava utvrđeno, samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava. Traže i da se uvede nefiksna kvota zastupnika iz dijaspore i da ih ne bude samo tri kao sada.
