Narodna skupština Republike Srpske prihvatila je u četvrtak deklaraciju prema kojoj se posljednji rat u BiH karakterizirao kao građanski te je zatraženo procesuiranje zločina za koje se tvrdi da ih je nad Srbima počinila Hrvatska vojska na prostoru BiH
Deklaraciju je pripremila Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) a njezinu prihvaćanju u Narodnoj skupštini RS-a usprotivile su se većinske bošnjačke stranke čije je sjedište u Federaciji BiH, SDP BiH i SDA.
U jednome od trinaest zaključaka Deklaracije od pravosudnih tijela u BiH traži se da se procesuiraju ratni zločini koje je nad srpskim narodom počinila regularna vojska Hrvatske na prostorima BiH. Istodobno se od Vijeća sigurnosti UN-a traži provođenje revizije rada Haškog suda.
U deklaraciji se navodi i da je "tragični oružani sukob u BiH od 1992. do 1995." imao karakter građanskog i višenacionalnog rata, s visokim 'stupnjem uključenosti međunarodnog faktora'.
U objašnjenju uzroka izbijanja oružanih sukoba u BiH se navodi da se radilo o dijelu procesa raspada SFRJ, 'izazvan majorizacijom srpskog naroda u BiH'.
Izražava se nezadovoljstvo i radom Suda i Tužiteljstva BiH zbog slabog procesuiranja slučajeva ratnih zločina nad Srbima u BiH i traži preispitivanje presuda izrečenim pred Sudom BiH na temelju Kaznenog zakona kojega je nametnula međunarodna zajednica 2003. kojim se predviđa izricanje većih zatvorskih kazni od zakona koji su vrijedili u vrijeme počinjenjenja zločina.
Većina zastupnika skupštine zaključili su i da BiH može opstati samo dogovorom njezina tri konstitutivna naroda i dva entiteta, poštujući Daytonski mirovni sporazum.
Zastupnici Stranke demokratske akcije i SDP-a BiH glasovali su protiv ovoga dokumenta smatrajući da je jednostran i neprihvatljiv te da neće imati nikakve učinke.
Istodobno, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sveučilišta u Sarajevu ocijenio je da je protekli rat bio međunarodni oružani sukob i agresija Savezne republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) te Hrvatske na BiH.
Pri tome su optužili Republiku Srpsku i Herceg-Bosnu da su bile paradržavne tvorevine i kolaboracionistička tijela vlasti. Institut je istaknuo da je protekli rat kao cilj uspostave jedinstvene srpske države imao za posljedicu agresije na BiH i genocida nad Bošnjacima na čijim je temeljima nastao današnji entitet Republika Srpska.