Zaklada za pravnu inicijativu je nevladina organizacija koja u suradnji s ukrajinskim specijalnim službama prikuplja i dokumentira podatke o ruskim ratnim zločinima kako bi pridonijela njihovoj osudi i kažnjavanju. Osnivač zaklade je ukrajinski pisac i novinar Stanislav Asejev, čijoj su se inicijativi pridružili izvjestiteljica o ljudskim pravima Janine di Giovanni, ukrajinski znanstvenik Ihor Kozlovskij, nekadašnja FBI-jeva stručnjakinja Karen Greenway, odvjetnica Masi Nayem i brojni drugi pravni stručnjaci.

JIF-ova međunarodna inicijativa djeluje pod sloganom 'zlo mora imati ime i prezime', a sa svojim saznanjima priključili su joj se nizozemski pravni i sudsko-medicinski stručnjaci koji provode DNK vještačenja i proučavaju digitalni promet koji može ukazivati na počinjenje ratnih zločina. Rezultati istraživanja nizozemskih eksperata bit će proslijeđeni Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu kako bi se koristili tijekom suđenja. Valja reći da su se inicijativi pridružili i poljski te francuski istražitelji koji obilaze mjesta masovnih grobnica i utvrđuju što se tamo točno dogodilo.

Iako JIF i nizozemski stručnjaci ističu da Rusija ne priznaje Međunarodni kazneni sud, zbog čega će počinitelje ratnih zločina teško privesti pravdi, pravna inicijativa naglašava da će nastaviti istraživati zločine čiji je broj prema ukrajinskim podacima narastao na njih 34.000 od početka ruske invazije u veljači ove godine. Inicijativa nudi novčane nagrade onima koji pruže pouzdane informacije što bi dovele do uhićenja osumnjičenih ratnih zločinaca. Iznos novčanih nagrada pak raste razmjerno uplaćenim donacijama u kojima prednjače ukrajinski biznismeni i sportaši. Novčane nagrade za svaku informaciju isplaćuju se zviždačima putem PayPala ili u kriptovalutama kako bi se zajamčila sigurnost dojavljivača, a osnivač Asejev objasnio je zašto se zaklada odlučila na isplatu nagrada.

Primamljiva nagrada za 'žedne' Ruse

'JIF se ne stvara za jednu godinu, već za desetljeća koja dolaze. Kada Rusija dosegne razinu iz 1990. i kada Rusi budu stajali u dugim redovima za ilegalnu votku proklinjući pritom mrtvog Putina, novac ove inicijative bit će za njih pravo bogatstvo', kazao je.

Zaklada je na svojim internetskim stranicama objavila tjeralice za ukupno 63 osumnjičenika, a razvrstani su u četiri kategorije, po područjima na kojima su zabilježeni i opširno dokumentirani ratni zločini. Riječ je o slučaju MH17, odnosno rušenju malezijskog putničkog aviona u Doneckoj oblasti u srpnju 2014., kada je poginulo svih 283 putnika i 15 članova posade, potom ratnim zločinima nad civilima u Buči i Kijevu te u zatvoru Izolacija u Donecku, u kojem je 962 dana proveo osnivač JIF-a Stanislav Asejev, prije nego što je razmijenjen u prosincu 2019. godine i o tome napisao knjigu.

Zbog rušenja malezijskog aviona u kojem su većina putnika bili nizozemski državljani osumnjičene su četiri osobe, među kojima je Igor Girkin, poznatiji po ratnom pseudonimu Igor Strelkov, a o kojem je tportal već pisao. Riječ je o nekadašnjem ministru obrane tzv. Donjecke Narodne Republike, samoproglašene i nepriznate paradržave u ukrajinskoj Doneckoj oblasti, koji je zbog svojeg 'gospodarenja ratom', što uključuje pokolje civila i ratnih zarobljenika u Slovjansku, zaradio nadimak 'slovjanski mesar'.

JIF za svaku korisnu informaciju o Girkinu zasad nudi 7315 američkih dolara prikupljenih donacijama, a istovremeno za njim traga Glavna uprava za obavještajne poslove ukrajinskog Ministarstva obrane te je ponudila 100.000 dolara onome tko im ga preda u ruke. Nizozemci traže Girkina zbog kršenja zakona i običaja ratovanja, a Ukrajinci tragaju za njim zbog terorističkih aktivnosti, mučenja, ubojstava i kršenja državnog suvereniteta.

Logor pod nadzorom ruske tajne službe

Zbog obaranja malezijskog aviona, uz Girkina, na JIF-ovoj potjernici nalaze se pukovnik ruske vojske Oleg Pulatov, čelnik tajne službe tzv. Donjecke Narodne Republike (DNR) Sergej Dubinskij i Leonid Karčenko, označen kao obavještajni čelnik Republikanske garde samoproglašene proruske DNR. JIF na te četiri potjernice ističe da su one izdane temeljem odluke nizozemskih tužitelja.

Na JIF-ovim internetskim stranicama nalazi se i osmorica Rusa osumnjičenih za mučenja, silovanja, otmice te nezakonita uhićenja civila i vojnika u tajnom zatvoru Izolacija u ukrajinskom Donecku, a koji je pod kontrolom Rusije. Istražitelji tvrde da se taj zatvor koristi kao koncentracijski logor kroz koji su prošle stotine ljudi mučenih električnom strujom, silovanih, ponižavanih i prisiljavanih na teške fizičke poslove. Nekoliko zatvorenika je ubijeno, a niti jedna organizacija za ljudska prava nema pristup Izolaciji. JIF ističe da ona djeluje i dalje te da je nadzire ruska tajna služba FSB.

Zaklada, uz nekoliko zatvorskih čuvara u Izolaciji, traga za Vasilom Jevdokimovim, čelnikom središta za specijalne operacije pri ministarstvu državne sigurnosti DNR, Jurijem Krivonosom, upraviteljem zatvora, te Stanislavom Sljepnovim, bojnikom koji predvodi DNR-ovo ministarstvo državne sigurnosti. Prijašnji upravnik zatvora Izolacija Denis Kulikovskij otprije se nalazi u rukama ukrajinskog pravosuđa.

Na meti istražitelja su i 24 ruska vojnika koji se sumnjiče za masakr ukrajinskih civila u Buči. Dokazi o tom pokolju pojavili su se 1. travnja, nakon što su se ruske snage povukle iz tog grada nadomak Kijeva. U Buči su dosad pronađena tijela više od 400 ubijenih, među kojima i 31 dijete, a žrtve su bile vezanih ruku na leđima te su pogubljene iz neposredne blizine. Mnoga tijela su pronađena unakažena i spaljena, a nekoliko preživjelih djevojčica prijavilo je silovanja koja su počinili ruski vojnici.

Na popisu Čečeni, vagnerovci, ali i obični ugovorni vojnici

Većinu osumnjičenih čine pripadnici ruske 64. motorizirane streljačke brigade, popunjene pripadnicima brojnih etničkih skupina s područja Rusije. Među njima su najviše rangirana dvojica brigadira ruske vojske, Vjačeslav Klobukov i Azatbek Omurbekov, nazvan 'mesarom iz Buče'. Obojica se traže zbog zapovijedanja postrojbom koja je počinila zločine protiv čovječnosti, ali i izravne odgovornosti u ubojstvima, mučenjima i silovanjima u Buči.

Najveći broj osumnjičenika, njih 28, nalazi se na JIF-ovoj tjeralici zbog ratnih zločina na području Kijeva. Uglavnom je riječ o pripadnicima 15., 30., 37. i 64. motorizirane streljačke brigade, nekoliko ugovornih vojnika, pripadnika zloglasne skupine Wagner i nekolicini zapovjednika čečenskih postrojbi. Osumnjičenici se traže zbog ubojstava, mučenja i silovanja civila, korištenja civila kao živog štita, pljački i uništavanja imovine, nezakonitog pritvaranja civila i prijetnji.

Najviše rangirani časnici ruske vojske osumnjičeni za ratne zločine u Kijevu su bojnici Maksim Krasnošekov i Aleksandar Vasiljev iz 15. motorizirane streljačke brigade te se sumnjiče za mučenje i egzekucije civila, a među čečenskim paravojnim postrojbama ističu se zapovjednik postrojbe za brzo djelovanje Iznaur Musajev, zapovjednik taktičke skupine 249. motorizirane bojne Husein Mežidov te Danil Martinov, prema podacima JIF-a, zamjenik načelnika čečenske nacionalne garde.