Gotovo je sigurno da će rat u Ukrajini, ali i novi dokazi o masovnim ubojstvima na oslobođenom području te države, biti jedna od glavnih tema koje će okupirati svjetske čelnike na Općoj skupštini UN-a. Administracija Volodimira Zelenskog vidi to kao priliku da promijeni globalno diplomatsko mišljenje te da dobije potporu za uspostavu suđenja u stilu Nürnberga kako bi se istražili zločini što su ih počinile ruske trupe, piše Politico.

Otkriće više od 450 tijela u masovnim grobnicama u Izjumu na istoku zemlje prošlog tjedna, dok su ukrajinske snage ulazile na teritorij koji je bio pod kontrolom Rusije, pojačalo je status i stav Ukrajine po tom pitanju. Zelenski je rekao da postoje dokazi o mučenju, označivši Rusiju 'državnim sponzorom terorizma', a Oleg Sinegubov, šef regionalne administracije Harkiva, izjavio je da su tijela pronađena s rukama vezanim na leđima. Nekoliko novinskih agencija potvrdilo je te informacije tijekom posjeta Izjumu koji su u petak organizirale ukrajinske vlasti.

Nakon pronalaska masovne grobnice i otkrića da je većina pronađenih ljudi ubijena nasilnim putem osuda svjetskih čelnika bila je brza. Američki državni tajnik Antony Blinken kazao je da to samo još više dokazuje da je Rusija počinila ratne zločine: 'Nema razloga za ono što se tamo dogodilo. U najboljem slučaju bilo je neselektivno; u najgorem slučaju bilo je namjerno', kazao je Blinken. Francuski predsjednik Emmanuel Macron 'najoštrije' je osudio 'zvjerstva'.

Pitanje preuzimanja odgovornosti bit će visoko na dnevnom redu na glavnom svjetskom godišnjem diplomatskom skupu, no unatoč tome što su svjetski vođe brzo osudili zločin, nije jasno kako međunarodna zajednica planira pozvati Moskvu na odgovornost za ratne zločine. U intervjuu za Politico, Andrij Smirnov, zamjenik šefa ureda ukrajinskog predsjednika, rekao je da su ubojstva u Izjumu najnoviji dokaz da je potreban neovisni sud za ratne zločine.

'Želimo osigurati da odgovaraju oni koji su odgovorni za ove zločine protiv Ukrajine, a to znači da najviše političko i vojno vodstvo treba biti odgovorno', rekao je Smirnov.

'Koliko će još grobova nevinih Ukrajinaca biti pronađeno da se cijeli svijet probudi i pokuša poduzeti nešto? U Buči su pronađene brojne grobnice ubijenih civila. Zar ovo nije dovoljno?' poručio je. Podsjetimo, nakon povlačenja ruskih trupa iz Buče u travnju ukrajinski i međunarodni promatrači pronašli su dokaze o ubojstvima civila i drugim zločinima, no ruski predsjednik Vladimir Putin navode o masovnim grobnicama i zločinima nazvao je 'lažnim'.

Odgovor ukrajinskih saveznika zasad je mlak. Umjesto posebnog suda, mnoge zemlje vide postojeća tijela poput Međunarodnog kaznenog suda (ICC) kao najbolju platformu za procesuiranje bilo kojeg slučaja protiv Rusije. Ali to nije zadovoljilo ukrajinske dužnosnike jer se brinu da će ICC smatrati odgovornima samo one koji su izravno počinili zločine, a ne i više ešalone Putinove vlade. Nadalje, smatraju da ICC neće moći procesuirati zemlju za sveobuhvatno kazneno djelo 'zločina agresije', jer Rusija (poput Ukrajine) nije ratificirala Rimski statut - međunarodni sporazum kojim je uspostavljen sud 2002. godine.

Smirnov inzistira na tome da posebni međunarodni sud ne bi zadirao u rad ICC-a te da bi bio smješten izvan Ukrajine. 'Suđenje u Nürnbergu vidimo kao model', rekao je, aludirajući na postupke protiv nacista nakon Drugog svjetskog rata.

Dok neki kao bolje rješenje vide ICC, neke su države podržale ukrajinsku ideju o posebnom sudištu. Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský podržao ju je, što je značajna podrška s obzirom na to da Češka trenutno predsjeda Europskom unijom na šest mjeseci.

'U 21. stoljeću takvi su napadi na civilno stanovništvo nezamislivi i gnjusni... Pozivam na brzu uspostavu posebnog međunarodnog suda koji će procesuirati zločin agresije', kazao je češki šef diplomacije. Uz to, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je za Politico na marginama Opće skupštine UN-a da je otvoren za ideju neovisnog suda.

'Snažno podržavamo to da Rusi budu odgovorni za ono što su učinili. A budući da Rusija i Ukrajina nisu dio Međunarodnog kaznenog suda, možda bi bilo dobro potražiti posebnu jurisdikciju', otvoreno je rekao Borrell. Smirnov je procijenio da najmanje deset europskih zemalja podržava Kijev u ideji osnivanja neovisnog suda, uključujući Poljsku i baltičke države. Također je ukazao na rezoluciju Europskog parlamenta iz svibnja, kojom se poziva na uspostavu posebnog suda, a bilo je i signala podrške Vijeća Europe.

Ali još uvijek postoji značajan otpor. Naime predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je prošli tjedan da želi da se Putin suoči s Međunarodnim kaznenim sudom. SAD i UN također su izrazili potporu ICC-u. Ukrajinci sumnjaju da oni koji se protive njihovoj ideji žele zadržati otvorene diplomatske kanale s Moskvom.

Ukrajina je već sama počela istraživati ​​ratne zločine i održala je suđenja na temelju dokaza prikupljenih u Buči. Razne agencije i nevladine organizacije također dokumentiraju ratne zločine u zemlji dok je Zapad uveo sustav mobilnih timova koji rade s ukrajinskim istražiteljima. Smirnov je uvjeren da će ukrajinski prijedlog dobiti pozitivnu političku potporu na Općoj skupštini UN-a ovog tjedna, ali ruski veto u Vijeću sigurnosti znači da se odluka o osnivanju takvog sudišta sigurno neće moći pokrenuti u najmoćnijem tijelu UN-a.

'Iz pravne perspektive vrlo je lako dokazati i procesuirati ovaj zločin', rekao je. 'Ne možemo nastaviti živjeti u svijetu u kojem je normalno da jedna država započne rat protiv druge države i u kojem ubijanje ljudi postaje normalno', kaže Smirnov. Također se radi o sprječavanju budućih invazija, rekao je.

'Čvrsto vjerujem da se ova situacija ne bi dogodila da je svijet reagirao na agresiju koja se dogodila 2008. i aneksiju Krima 2014. te da je vodstvo Ruske Federacije tada odgovaralo', zaključuje.