Iako se nakon posljednje sjednice Vlade, na kojoj je Plenković najavio modifikaciju i osvježenje PSP-a te izbor novih članova Ekspertne radne skupine (ERS) za provedbu kurikularne reforme, moglo učiniti da su se koalicijski partneri usuglasili oko buduće strukturne reforme, konačni dogovor nije postignut, niti je zakazan sastanak na kojemu će se nastaviti pregovori o sastavu Povjerenstva.

Zasad su potvrđena samo dva imena: premijer Plenković bit će voditelj, a ministrica Blaženka Divjak suvoditeljica PSP-a. Vesnu Bedeković, HDZ-ovu predsjednicu saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, koja se najavljivala kao druga suvoditeljica, nisu spomenuli ni premijer ni ministrica, koja je novinarima najavila da će 'dobiti rješenje nakon što se premijer vrati iz New Yorka'. Potvrdila je, ujedno, da će biti raspisan novi natječaj za ERS i da Jasminka Buljan Culej više neće voditi to tijelo.

Milorad Batinić, predsjednik saborskog Kluba zastupnika HNS-a i sudionik koalicijskog sastanka s HDZ-om, još ranije najavio je da će Vesna Bedeković biti suvoditeljica PSP-a. To tijelo, inače, ima cijeli niz funkcija bez kojih kurikularne reforme ne može ni biti, a jedna od njih je i raspisivanje natječaja te odabir voditelja i članova ERS-a. Aktualni, krnji sastav ERS-a, odabran na spornom natječaju u mandatu predsjednice PSP-a Dijane Vican, imenovao je bivši premijer Pavo Barišić. 

Od premijera Plenkovića očekivalo se da, sukladno najavama ministrice Divjak, na sjednici Vlade iznese zaključke dogovora koalicijskih partnera, ali se jedina konkretna informacija odnosila na transformaciju ERS-a. Znači li to da oko PSP-a uistinu još zapinje ili je možda od posljednjeg sastanka HDZ-a i HNS-a došlo do promjena u planiranom sastavu Povjerenstva? 

'Nemam informacija da je došlo do promjene, a prethodnu izjavu dao sam temeljem zaključaka sa zajedničkog sastanka. Znači, supredsjedateljice su ministrica Divjak i predsjednica saborskog Odbora, gospođa Vesna Bedeković', kaže Batinić za tportal. 

Upitan je li točno da ostali članovi Povjerenstva nisu dogovoreni, kaže da je 'ostavljeno jednoj i drugoj strani predlaganje institucija ili kandidata koji će ući u PSP'. 'U ovom vremenskom periodu skupljaju se i razmatraju prijedlozi, a usuglašavanje i definiranje uslijedit će kad se premijer vrati iz Amerike', otkriva Batinić. 

Dodaje da je cilj HNS-a institucionalizacija članstva PSP-a, tako da bi u tom tijelu bili zastupljeni, primjerice, HAZU i Studentski zbor. 'Koliko sam shvatio, načelni je dogovor da će članovi PSP-a biti čelnici ili predstavnici institucija za koje se zajednički odlučimo i dogovorimo. Uglavnom, sve ćemo riješiti', optimističan je Batinić, koji atmosferu na sastancima koalicijskih partnera definira kao konstruktivnu.

Vedran Mornar, bivši ministar znanosti koji je kao član PSP-a iznio najveći dio tereta u sklapanju novog prijedloga Akcijskog plana za provedbu Strategije obrazovanja, ne očekuje da će i dalje ostati članom Povjerenstva unatoč tome što premijer nije najavio potpunu transformaciju, već samo 'modifikaciju i osvježenje' sastava PSP-a.  

'Nitko nije razgovarao sa mnom, ali ne očekujem da ću i dalje biti član Povjerenstva. Što se tiče mog dijela posla, mislim da sam ga korektno odradio, a što će biti dalje - vidjet ćemo. U svakom slučaju, dobro je da se nešto konačno pomaklo s mjesta', konstatira Mornar. 

Ističe da je potrebno odmah, i prije nego što prijedlog Akcijskog plana prođe kroz saborsku proceduru i potvrđivanje na Vladi, početi rad na provedbi dijela koji se odnosi na kurikularnu reformu ako se želi ispuniti ono što je dogovoreno između koalicijskih partnera - uvođenje pilot projekta reforme od školske godine 2018./2019. Prvenstveno, treba sistematizirati i objaviti očitovanja na javnu raspravu provedenu još u srpnju 2016., eventualno ugraditi neka predložena rješenja u kurikularne dokumente i obaviti nezavisnu stručnu recenziju, koja je predviđena novim Akcijskim planom.

'Po mojoj procjeni, taj proces može biti gotov za mjesec dana. Nadam se da će se postići konsenzus oko izbora recenzenata i da će se sporne teme, poput sadržaja lektire i povijesti, brzo usuglasiti. Ipak je puno toga napravljeno u međuvremenu, ostali su uglavnom tehnički detalji – iako se teško boriti protiv 'argumenta' da je hrvatski kurikulum pisao 'sekretarijat u Beogradu'', upozorava Mornar, ističući da bi bilo dobro da recenzenti što konkretnije argumentiraju sporne točke i predlože vlastita rješenja.

Očitovanja na javnu raspravu mogu napraviti stručnjaci iz stručnih radnih skupina koji su sastavili prijedloge predmetnih kurikuluma, a koje ministrica Divjak želi reaktivirati. Oni su, naime, potkovani argumentirati zašto se, primjerice, neko književno djelo izbacuje ili uvrštava u lektiru. Iako su ti stručnjaci odabrani u vrijeme njegovog ministarskog mandata, Mornar ih ne smatra 'svojim ljudima'.

'Ja ih ne bi svojatao. Ti ljudi su izabrani u postupku koji nije imao nikakvih političkih konotacija. Kao ministar, doista nisam gledao je li netko u HDZ-u, SDP-u ili nekoj trećoj stranci. Naravno, u izboru tih ljudi sudjelovala je Ekspertna radna skupina, a proces se odvijao temeljem stručnih, a ne svjetonazorskih kriterija. Na kraju krajeva, i Matko Glunčić je bio u stručnoj radnoj skupini za fiziku, a Zlatko Hasanbegović savjetnik za islamski vjeronauk', prisjetio se Mornar. 

Slaže li se on da je barem izbor novog ERS-a pobjeda ministrice Divjak, ostvarena u svega stotinu dana mandata? 

'Nema tu pobjednika i poraženih. Sve ovo što nam se događa zapravo je veliki poraz hrvatskog društva u kojemu su podjele očito preduboke. Najveće žrtve aktualne situacije su naša djeca i svi zajedno moramo još više raditi želimo li bolju budućnost za ovu zemlju', zaključuje Mornar.