Gostujući u emisiji Otvoreno HRT-a ministar gospodarstva Darko Horvat je izjavio kako je Hrvatska za razliku od Švedske izabrala strože mjere u borbi protiv koronavirusa te imala drugačiju filozofiju koja je donijela rezultate
'Jedina dvocifrenu brojku oboljelih u Europskoj uniji ima Hrvatska, u odnosu sa zapadnoeuropskim državama koje su puno liberalnije pristupile ovoj borbi. Imaju trocifrene i četverocifrene dnevne brojke oboljelih. Boriti se protiv koronavirusa je puno teže na takav način zdravstvenom sustavu, djelatnicima, puno veća prijetnja za gospodarstvo, a i takva borba je puno skuplja', kaže Horvat.
Darko Horvat ističe kako je Vlada došla do jedne situacije gdje mjesec dana odolijeva raznim pitanjima i zahtjevima oko popuštanja mjera.
'Mi smo se odlučili pristupiti relaksaciji jednog takvog strogog režima. Ali relaksacija ne znači opuštanje, mi za opuštanje prostora ni mjesta nemamo. Nemojmo raznoraznim populističkim rečenicama dozvoliti da jedan korak naprijed koji smo si poželjeli i hrvatski zdravstveni sustav i gospodarstvo vrati dva koraka unatrag', objašnjava Horvat.
'Bit ćemo za relaksaciju mjera i revitalizaciju gospodarstva spremni već na sljedećoj sjednici Vlade. Od trenutka objave prvog i drugog seta mjera, mjere su pogođene u sridu. Iz dana u dan ih dorađujemo i postoje nove mjere. Hrvatska je odlučila staviti 10 posto GDP-a na stol likvidnosti', kaže Horvat.
Ministar je siguran da mogu i manji obrti poput frizera, za čiji rad se često pita ovih dana, početi raditi ako mogu trgovine raditi.
'Bitno je gledati što rade naši trgovinski partneri. Sukladno tome u zemljama EU-a, možemo dizati prerađivačku proizvodnju i izvoz. Sve što je u kapsuli europskog mehanizma neće stati. Svi projekti s EU koji su započeti, neće stati. Europska komisija s milijardu eura stimulira gospodarsku aktivnost na području Hrvatsk', naglašava Horvat.
Uz Horvat, u Otvorenom su još gostovali Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak, Slobodan Školnik, izvršni direktor Emmezete i Petar Šimić, direktor tvrtke Grad-export.
Davor Majetić kaže kako pola milijuna ljudi ide na posao svaki dan i sigurno da je 30 posto ljudi koji radi malo ili ne radi kod kuće i to je zabrinjavajuće.
'Ovaj dio koji radi, radi sa smanjenim kapacitetima. Većini firmi prometi su pali. Treba napraviti plan za sve industrije, i jednostavnije trgovine, koji su osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti, trebaju li se nositi maske, svi mjeriti temperaturu. Napraviti plan kad će Stožer dozvoliti poslovanje, prije svega malih obrta. Ulazimo u novu javnost gdje ćemo morati živjeti uz određenu udaljenost', smatra Majetić.
Majetić kaže kako se treba organizirati u turizmu testiranje stranaca prije nego dođu u hotel, u državu, te da budu u sobi, da ne idu u zajedničke kuhinje.
'Mi znamo da je situacija relativno dobra, što svaki poslodavci moraju napravit da se otvori restoran gdje će se morati nositi maske, ustrojiti separe, da bi se mogao posao otvoriti. Moramo uspostaviti sustav upravo za male dućane da se otvore, da počnemo stvarati dohodak. Onda je bitno da se pokrene likvidnost koji je u dućanima i turizmu stao', objašnjava Majetić.
Majetić kaže kako je sad vrijeme i treba vidjeti kakva će biti realnost kad izađemo iz krize, da vidimo gdje će biti Hrvatska u svjetskom okruženju.
'Pokazali smo da se možemo digitalizirati, postali smo online država. Moramo posložiti državnu upravu da bude digitalna, sad će se parafiskalni nameti maknuti, ali ne na tri mjeseca, idemo rješavati neke stvari, ali ne samo na tri mjeseca i da iz krize izađemo jači i bolji. Nama treba potražnja na tržištu. Sve kapitalne investicije se moraju nastaviti raditi. Treba stvari staviti na stol što je s privatnim investicijama, a koje stoje, treba ubrzati proces, trebaju nam investicije i vratiti ljudima optimizam, da se ekonomija opet okreće. Državne investicije su vrlo važne za privatni sektor', smatra Majetić.
Mladen Vedriš kaže kako je država sve dobro dosad učinila.
'Sad treba vidjeti što učiniti da bismo ostali na stabilnim nogama. Svaka tvrtka je jedan mali eko sustav, oko te tvrtke je niz kooperanata, i opasnost je kao i ova korona koja se ne vidi, da počne lanac nelikvidnosti. Morate upumpati jednu značajnu likvidnost i to odmah u poslovni ekosustav. Ukoliko to učinite zaštitili ste radnike i te tvrtke. Kriza kako je došla tako će i proći', kaže Vedriš.
'Poslovni sustav mora reagirati promptno. Uzalud su i najbolje mjere ako onaj tko ih treba sprovesti nije živ. Prvim i drugim paketom je kupljeno vrijeme. Kupljeno je vrijeme za sljedeće tri godine. Trošarine su veće nego PDV, mi ne možemo stati na pola puta', objašnjava Mladen Vedriš.
Slobodan Školnik ističe kako masa poslovnih subjekata nema viška gotovine na računima, i problem likvidnosti javio se odmah drugi dan nakon donesenih mjera.
'Dotok novca je naglo prestao jer tu imate niz dobavljača koji rade paralelno. Ne snalazimo se nikako. Svi tapkamo u mraku, ne možemo se snaći. Ova mjera Vlade da pokrije mirovanje s minimalnom plaćom od 4000 kn, to koristimo i to je izvrsna mjera pogotovo za one tvrtke kao što je ova koja ima veliki udio zaposlenika koji su na toj razini plaće. Plaće su samo mali dio troška, nisu ni deset posto prihoda ili nisu ni 20 posto ukupnog troška jedne ovakve organizacije.Nedostaje jasna pomoć u likvidnosti. Dosta tu ima nesnalaženja kad se razgovara s bankama', objašnjava Školnik.
Školnik kaže kako je Web trgovina sad na 10 posto prometa.
'Ne možemo dugo ovako izdržati, izgubili smo 15 milijuna eura prihoda. Treba sjesti za stol i dogovoriti mjere. Nije realno da se sutra otvorimo, ali ni da ostanemo još tri mjeseca ili šest, smatra Slobodan Školnik.
Petar Šimić naglašava da je izuzetno sretan da su u prerađivačkoj industriji mjere donesene pravovremeno.
- Vjerujem da te mjere neće trebati trajati duže od tri mjeseca. Sačuvali smo radna mjesta i proizvodne cikluse koji su iznimno bitni, tržišta su sačuvana. Vjerujem da će i ovo blago popuštanje mjera, da nam je zdravlje naših djelatnika na prvom mjestu, ali i zadržati izvoz uz pomoć Vlade da ćemo prevladati ovaj koronavirus, ističe Šimić.
Šimić kaže kako je segment prodaje pao za 50 posto u odnosu sa zemljama u okruženju.
- Nikog od radnika nismo otpustili. Mjere su bile restriktivne i strože. Nismo imali ni jednog zaraženog u proizvodnji i tvrtki.Svi smo izvukli pouku iz recesijskog vremena. Svi smo doživjeli recesiju i ona se neće ponoviti, naglašava Šimić.