Ressler će tako predvoditi izradu mišljenja o funkcioniranju Europskog fonda solidarnosti u trenutku kada se mogućnost korištenja fonda značajno proširuje, doznaje se iz njegova ureda.

Naime, Europski parlament je na izvanrednoj plenarnoj sjednici u ožujku omogućio dobivanje financijske pomoći iz Fonda solidarnosti i za borbu protiv pandemije Covida-19. Izvješće na kojem će se raditi ima za cilj revidirati i unaprijediti primjenu fonda koji pruža izravnu i bespovratnu pomoć državi koja se suočava s nepogodama velikih razmjera.

Jedna od takvih prirodnih katastrofa bio je i potres u Zagrebu za koji se može očekivati pomoć i iz Europskog fonda solidarnosti. Vlada Republike Hrvatske je već najavila da će podnijeti zahtjev i zatražiti sredstva za saniranje posljedica potresa, nakon čega Europska komisija predlaže iznos pomoći o čemu konačno odlučuju Vijeće i Europski parlament.

'Sanacija posljedica potresa u Zagrebu će biti dugotrajna i imat će visoku cijenu. Europski fond solidarnosti neće moći u cijelosti financirati revitalizaciju, ali je prilika za dodatna financijska sredstva u obnovi najteže pogođenih dijelova Grada', istaknuo je Ressler.

Naglašava i kako je konkretna i opipljiva solidarnost u samom temelju Europske unije. 'Glavni cilj bit će preispitati dosadašnji rad Fonda i oblikovati konkretne smjernice kako bi dijelovi Europe pogođeni prirodnim katastrofama bespovratna sredstva dobili što brže i jednostavnije', zaključio je Ressler.

Ključna parlamentarna zadaća zastupnika Resslera, kao izvjestitelja Europske pučke stranke, ostaje rad na europskom proračunu za 2021., prvi proračun novog višegodišnjeg financijskog okvira i prvog proračuna gospodarskog oporavka nakon pandemije.

Fond solidarnosti je osnovan 2002. godine nakon poplava u središnjoj Europi kako bi se omogućila pomoć u slučaju prirodnih katastrofa velikih razmjera. Do sada se koristio za preko 60 katastrofa pokrivajući niz različitih prirodnih katastrofa uključujući poplave, šumske požare, potrese, oluje i suše. Ukupnu potporu u iznosu od oko četiri milijarde eura do sada su primile 24 europske zemlje, a među njima i Hrvatska u iznosu od 22,8 milijuna eura, najviše za velike poplave u Slavoniji.