Riječ je o samohodnom zrakoplovu u obliku cigare, napravljenom od golemog balona ispunjenog gotovo bestežinskim plinovima za podizanje. Na balon je pričvršćena gondola za prijevoz putnika, posade i tereta. Zračni brodovi bili su popularni početkom 20. stoljeća, a onda su ih zamijenili moderni zrakoplovi. No vraćaju se, piše BBC.

Moderni tehnološki napredak, u kombinaciji s potrebom razvoja zrakoplovne industrije prema neto nultim emisijama, potaknuo je zrakoplovne inženjere da preispitaju koncept cepelina. Novi materijali, poput ultralakog najlona, omogućili su razvoj suvremenijih verzija zračnih brodova.

Zamjena zapaljivog vodika helijem povećala je sigurnost, izbjegavajući katastrofe poput one s Hindenburgom, luksuznim njemačkim zračnim brodom koji je 1937. eksplodirao pred kamerama. Suvremeni standardi i tehnološki napredak osigurali su to da današnji zračni brodovi s Hindenburgom dijele tek oblik i upotrebu plina lakšeg od zraka.

Potpuno drugačije iskustvo letenja

Iako zračni brodovi obično lete brzinom od oko 100-130 km/h, daleko ispod brzine mlaznih aviona, sve više se promoviraju kao oblici sporijeg putovanja, slično brodovima za krstarenje ili noćnim vlakovima, u kojima iskustvo putovanja nadoknađuje manjak brzine.

Lete na nižim visinama od aviona, s kabinama bez pritiska koje omogućuju otvaranje prozora i uživanje u pogledu. Osim toga, njihov veliki balon troši znatno manje energije za kretanje i potencijalno može raditi na električne motore, čime postaje oblik zračnog prijevoza bez emisije ugljika.

'Dobro je to što testiramo različite ideje i inovacije jer je istraživanje različitih rješenja ključno za poboljšanje zrakoplovstva i njegovu održivost u budućnosti', izjavio je Thomas Thessen, vodeći stručnjak za zrakoplovstvo, pomoćni profesor na Sveučilištu u Aalborgu i glavni analitičar u Scandinavian Airlinesu. 'Najveća prednost koju vidim kod zračnih brodova jest njihova sposobnost dugotrajnog boravka u zraku i vertikalnog uzlijetanja.'

Ne trebaju piste

Zračni brodovi ne trebaju uzletno-sletnu stazu, što znači da mogu polijetati i slijetati na bilo koju ravnu površinu dovoljno veliku za njihovo privezivanje – poput polja. Ova karakteristika čini ih korisnima u situacijama prirodnih katastrofa, kada komunikacijske mreže i infrastruktura mogu biti uništeni.

Najveći zračni brod na svijetu, LTA Pathfinder 1, trenutno se testira u Silicijskoj dolini u Kaliforniji. Ovaj moderni cepelin dimenzija 124,5 x 20 metara jednak je veličini četiri Goodyearova cepelina i dulji od tri Boeinga 737. LTA – što znači 'lakši od zraka' – jedna je od rijetkih tvrtki u svijetu koja razvija zračne brodove za komercijalnu upotrebu.

Tvrtku je osnovao Sergej Brin, bivši predsjednik Alphabeta, Googleove matične tvrtke. LTA vjeruje da zračni brodovi nove generacije mogu smanjiti ugljični otisak zrakoplovstva koristeći helij i male motore za potisak. Njihovi potencijalni primjeri primjene uključuju učinkovit prijevoz tereta od točke do točke i humanitarne misije isporuke pomoći u teško pristupačnim područjima.

Hybrid Air Vehicles kombinira helij i električne motore

Francuska tvrtka Flying Whales također razvija zračne brodove za teret, s ciljem smanjenja utjecaja teretnog prijevoza na okoliš. Istovremeno, britanska tvrtka Hybrid Air Vehicles (HAV) fokusira se na hibridne zračne brodove koji kombiniraju helij i električne motore kako bi omogućili putovanje bez emisija.

Iako održivo zrakoplovstvo ima još dug put do masovne primjene, ovi projekti dio su šire revolucije u zrakoplovstvu. S održivim zrakoplovnim gorivom (SAF) i električnim zrakoplovima, nova generacija zračnih brodova nudi održiviju alternativu sadašnjem statusu quo.

'Kažemo da Airlander povezuje nepovezano', rekla je Hannah Cunningham, voditeljica marketinga u HAV-u. Airlander 10, prvi serijski zračni brod ove tvrtke, dizajniran je u zaobljenom obliku ispunjenom helijem, a svojim izgledom podsjeća na lik iz stripa. Njegova glavna prednost je povezivanje udaljenih otoka i regija u kojima nije isplativo graditi zračne luke.

'Ne trebate infrastrukturu poput zračne luke ili željezničke linije – sve što trebate je ravna površina za slijetanje', objasnila je Cunningham. 'To otvara mnoge mogućnosti za povezivanje izoliranih zajednica, primjerice u Škotskoj.'

Devedeset posto manje emisija od aviona

Airlander 10 koristi četiri kerozinska motora, ali zbog helijskog trupa emitira 90 posto manje CO2 od tipičnih zrakoplova. Plan je da do 2030. koristi električne motore na vodikove gorive ćelije za letove bez emisija. Njegova najveća brzina iznosi 130 km/h, a može prevoziti do 90 putnika.

Premda zračni brodovi nikada neće nadmašiti brzinu zrakoplova, njihova je snaga u povezivanju mjesta s lošom ili skupom infrastrukturom. HAV planira uvesti Airlander u komercijalnu upotrebu do 2028., a španjolski zrakoplovni prijevoznik Air Nostrum već je rezervirao 20 tih brodova za povezivanje španjolskih otoka s kopnom.

Stručnjaci poput Thessena smatraju da zračni brodovi neće postati masovni oblik prijevoza zbog sporosti, ali vide potencijal za specijaliziranu upotrebu i iskustva sporog putovanja.

Letjelica za luksuzno iskustvo

Primjer takvih iskustava već postoji: u Njemačkoj za 500 eura možete iskusiti 45-minutni let Goodyearovim cepelinom iznad Bodenskog jezera, što je usporedivo s letom balonom.

Tvrtka Ocean Sky Cruises nudi luksuzne zračne brodove s panoramskim prozorima i raskošnim kabinama za ekskluzivna putovanja, poput dvodnevne ekspedicije od Svalbarda do Sjevernog pola. Iako ova usluga još nije operativna, lista čekanja već je popunjena.

Industrija zračnih brodova tek ulazi u razvojnu fazu, no njezin potencijal za održivost i inovacije u specijaliziranim područjima ne može se zanemariti. Kako je Cunningham zaključila: 'Ako želimo nastaviti istraživati svijet, moramo pronaći načine da to činimo bez uništavanja planeta.'