Zasad je to bilateralan prekogranični rezervat između Hrvatske i Mađarske, vodećih strana u ovom projektu, a kada mu se pridruže Austrija, Slovenija i Srbija, činit će najveće jedinstveno zaštićeno područje prirode u Europi jer će obuhvatiti riječni ekosustav Mura - Drava - Dunav i biti prvo zaštićeno područje u pet država Europe.

Nominaciju Hrvatske i Mađarske prihvatilo je Međunarodno koordinacijsko vijeće programa 'Čovjek i biosfera' UNESCO-a i područje Mure, Drave i Dunava uvrstilo u Svjetsku mrežu rezervata biosfere.

Na nominaciji je iz Hrvatske proteklih nekoliko godina radilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode te skupina ekoloških udruga.

Inicijative Svjetskog fonda za prirodu (WWF) i Euronatura okrenute su još prije desetak godina, da bi nadležna ministarstva Hrvatske i Mađarske u rujnu 2009. potpisala izjavu o uspostavi ovog prekograničnog rezervata biosfere. Zaštita prirode tada je bila unutar Ministarstva kulture, kojem je trebalo godinu i pol dana da zatim u veljači 2011. proglasi Regionalni park Mura - Drava. To je bio institucionalni uvjet da za nominaciju tog području u prekogranični rezervat jer područje prvo mora biti zaštićeno u matičnoj zemlji, pa tek zatim međunarodno.

'Ovaj iznimni događaj proglašenja prekograničnog rezervata biosfere Hrvatskoj predstavlja veliki izazov, ali donosi i ekonomski potencijal usklađen sa socio-kulturnim i ekološki održivim razvojem. Tri osnovne zadaće koje se ovim proglašenjem ispunjavaju su očuvanje iznimnih prirodnih vrijednosti ovog područja (krajobrazne i biološke raznolikosti), poticanje održivog razvoja uz poticanje znanstvenog rada, a sve u cilju unapređenja kvalitete života stanovnika ovog područja', poručili su danas iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Ministarstvo ističe da rijeke Mura, Drava i Dunav predstavljaju poplavni riječni ekosustav koji ima visoku biološku i krajobraznu raznolikost te bogatu geološku i kulturno-tradicijsku baštinu. Značaj ovog područja predstavlja veliki broj ugroženih životinjskih i biljnih vrsta, rijetke poplavne šume, riječni otoci te šljunčane i pješčane obale rijeka, uz koja se nalaze gnjezdilišta ugroženih ptica: orla štekavca, crne rode, male čigre i drugih.

Iz WWF-a povodom ove vijesti poručuju da ova organizacija pored promoviranja prekograničnog rezervata posljednjih mjeseci sve češće ukazuje na kontroverzne infrastrukturne projekte.

'Moramo biti svjesni da se u istom trenutku na području Mure, Drave i Dunava planiraju veliki infrastrukturni projekti koji će degradirati biološku i krajobraznu raznolikost ovog područja. To je kontradiktorno ovom priznanju te pozivamo Vladu Republike Hrvatske da provodi isključivo projekte koji su u skladu s očekivanjima UNESCO-a', ističe Irma Popović Dujmović, voditeljica programa voda iz WWF-ovog Mediteranskog programa.

Prekogranični rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav drugo je područje Republike Hrvatske uključeno u ovu mrežu, nakon Velebita, proglašenog 1977.

Posebno su se za proglašenje zalagale ekološke udruge predvođene Svjetskim fondom za zaštitu prirode (WWF), koji ima ured u Zagrebu, Euronaturom, Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode, udrugom Baobab, Eko društvo Franjo Koščec, Zeleni Osijek, Zeus i Prirodoslovno društvo Drava.