Predsjednik Kluba zastupnika HDSSB-a Vladimir Šišljagić zatražio je danas od premijera Ive Sanadera da pozove na odgovornost hrvatsku misiju u Bruxellesu, koja je propustila od Europske komisije zatražiti pomoć za razminiranje, zbog čega Hrvatska nije ušla u program protuminskih aktivnosti EU za razdoblje od 2008. do 2013.
ZAGREB - Šišljagić je, na konferenciji za novinare u Saboru, objasnio da su u popis zemalja kojima će EU pomoći u razminiranju ušli Kosovo, BiH, turski dio Cipra i Ukrajina.
"Hrvatska misija pri EU potpuno je zakazala i nije primijetila da pododbor Europskog parlamenta raspravlja o tom programu", rekao je Šišljagić.
Izvijestio je da je na tu raspravu reagirala Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, kojoj je odgovoreno kako Hrvatska nije na popisu, jer nikad nije zatražila pomoć.
Pododbor je na kraju ipak raspravljao o Hrvatskoj, a predsjedatelj Karl von Wogau zaključio je da EK u zemljama s područjima pod minama mora uspostaviti izravan kontakt sa stručnjacima, a ne s vlastima.
Nekoliko dana poslije, Pododbor je izdao priopćenje, kojim je Europsku komisiju pozvao da Hrvatsku uključi u program, izvijestio je Šišljagić te pozvao Vladu da reagira na taj poziv.
Šišljagić je naveo da je u Hrvatskoj pod minama još uvijek 955 četvornih kilometara te da će se, nastavi li se dosadašnjim tempom, Hrvatska razminirati tek za 80 godina.
"Tko u Hrvatskoj minira razminiranje? Je li diplomacija BiH i Kosova bolja i pametnija od naše", upitao je Šišljagić, pozivajući diplomate da "umjesto svađanja i međusobnog špijuniranja, počnu raditi posao za koji su plaćeni".
Iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija su odbacili Šišljagićeve optužbe ističući kako se preporuke DG RELEX-a o prioritetnim područjima kojima je namijenjena pomoć Unije za razminiranje donose na osnovi zaključaka s redovitih sastanaka država potpisnica Otavske konvencije (Ottawa Convention, čija potpisnica je i Hrvatska), a pri donošenju kojih se uzimaju u obzir i nezavisne procjene savjetodavnih tijela nadležnih za razminiranje u pojedinim regijama svijeta.
'Zahvaljujući uspješnim rezultatima Hrvatske na dosadašnjem razminiranju svog teritorija, prepoznatih na sastancima Otavske konvencije kao i od gore spomenutih savjetodavnih tijela, zaključeno je kako ona više ne pripada skupini minama najugroženijih država te se stoga ne nalazi na popisu takvih država u navedenom dokumentu Europske komisije', poručili su iz Ministarstva.
Istaknuli su kako pri donošenju odluke o odabiru država potencijalnih primateljica sredstava koje Europska komisija namjenjuje u tu svrhu, prednost imaju one države čija su naseljena područja neposredno ugrožena od mina, što u najvećoj mjeri nije slučaj s Hrvatskom za koju je ocijenjeno da su preostala minirana područja uglavnom poljoprivredne površine ili šume i ostala nenaseljena područja.
'Hrvatska se ne može preko Europske komisije sama prijaviti za uvrštenje na popis država potencijalnih primateljica sredstava Unije za razminiranje, već se taj popis radi temeljem zaključaka sa sastanaka država potpisnica Otavske konvencije i mišljenja savjetodavnih tijela, kao što je gore navedeno', zaključili su u svom priopćenju u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.
