Nestanak rijeke prouzročila su prošlogodišnje visoke proljetne temperature koje su ubrzale topljenje jukonskog ledenjaka Kaskawulsh, što je pak uzrokovalo da je voda koja je tristotinjak godina tekla na sjever koritom rijeke Slims prema Beringovu moru izdubila novi kanjon i zaokrenula prema rijeci Alsek i dalje prema novom ušću u Tihom oceanu koji je udaljen tisućama kilometara.

Od nekoć moćne rijeke Slims ostali su tek potočić i goleme količine prašine, a u vrlo kratkom roku rijeka Alsek, koja je ranije bila slične veličine kao Slims, narasla je za čak 70 posto.

Prema najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience, glavni su krivac klimatske promjene koje su posljedica ljudskih aktivnosti, odnosno izgaranja fosilnih goriva.

'Krenuli smo u područje kako bismo nastavili mjerenja rijeke Slims, no naišli smo na gotovo suho korito', kazao je James Best, jedan od autora studije, dodajući kako se vrh riječne delte pretvorio u pustinju.

Promjena riječnog toka razorno je utjecala na ekosustav, osobito na populaciju riba te na kemijski sastav obližnjih jezera, ali i na povećani broj pješčanih oluja.

Autori studije ističu kako će u budućnosti biti sve više slučajeva skretanja rijeka nastalih od glečera. To će se pak drastično odraziti na poljoprivredu, opskrbu vodom i proizvodnju električne energije.    

Slična situacija mogla bi zadesiti Himalaju, Ande, Aljasku te druge krajeve svijeta u kojima se očekuju drastični efekti globalnog zagrijevanja.

Pojava skretanja rijeka na engleskom se stručno naziva gusarenje rijeka, a takvo što događalo se i ranije iako dosad znanstvenici nisu uživo pratili takve promjene.