U dokumentu nazvanom 'Klimatske promjene' govori se o utjecaju i ranjivosti Europe, pri čemu je otkriveno kako su troškovi gospodarstva porasli za 80 posto u posljednja tri desetljeća. Dok je prosječna šteta tijekom 1980-ih iznosila oko 7,6 milijardi eura, što iznosi oko 6,5 milijardi funti godišnje, ona se 2000-ih udvostručila i popela na 13,7 milijardi eura, piše u izvješću. Troškovi su tako između 1980. i 2013. narasli do 393 milijarde eura.

Neke od 75.000 smrti pripisuju se toplinskim valovima, s oko 4400 žrtava poplava i 3300 poginulih u olujama, a slične su brojke o izgubljenim ljudskim životima u sušnim razdobljima, šumskim požarima i tijekom hladnih zima.

447322,428180,75463,406749

Neočekivani efekt globalnog zatopljenja su i neuobičajene hladnoće u pojedinim dijelovima Europe. Normalno strujanje se usporilo te se razvijaju velike petlje toplog zraka s juga Arktika i hladnog zraka iz suprotnog smjera, čime znanstvenici ilustriraju klimatske promjene.

Klimatske promjene utječu na ekosustave, gospodarski sektor, ljudsko zdravlje i dobrobit Europe

Europska agencija za okoliš, EEA, oprezna je zbog ovolikog broja smrtnih slučajeva i razaranja koja se mogu pripisati klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim faktorom pa zbog toga upozorava kako će vrijeme biti još gore jer globalna temperatura nastavlja rasti.

Koliki je to problem, istaknuo je i Hans Bruynickx, izvršni direktor EEA-e, rekavši kako će se poduzimati velike akcije da bi se smanjila emisija stakleničkih plinova.

'Klimatske promjene će se nastaviti idućih dekada', rekao je on.

Razmjeri budućih klimatskih promjena i njihov utjecaj, naglasio je Bruynickx, ovisit će o učinkovitosti provedbe naših globalnih sporazuma o smanjenju stakleničkih plinova, kao i osiguranju pravih strategija i politika kako bi se smanjio rizik od sadašnjih i planiranih klimatskih ekstrema.

U izvješću se naglašava kako klimatske promjene 'nastavljaju globalno' s novim rekordima prosječnih temperatura i razinama mora širom svijeta te topljenjem ledenih santi na Arktiku. Uočene promjene, po njemu, već utječu na ekosustave, gospodarski sektor i ljudsko zdravlje, kao i dobrobit Europe.

Promjene će posebice pogoditi dijelove svijeta u razvoju, a odrazit će se i na Europu

'Temperature kopna i mora rastu, oborine se mijenjaju, generalno vlažne pokrajine u Europi postaju još vlažnije, posebice zimi, a sušne još više suhe, posebice ljeti; morski led, ledenjaci i snježni pokrivač nestaju, razina mora raste, a uz klimu vezani ekstremi, poput toplinskih valova, jakih oborina i suša, učestalo se povećavaju u mnogim područjima', rekao je.

Upozorio je kako bi gospodarski troškovi 'potencijalno mogli biti veći' čak i u slučaju skromnih klimatskih promjena, a ti troškovi značajno rastu u slučaju scenarija većeg stupnja zagrijavanja.

Očekuje se da će klimatske promjene posebice pogoditi dijelove svijeta u razvoju, što bi se moglo odraziti i na Europu zbog utjecaja na zalihe hrane, trgovinu, ali i migraciju te sigurnost, navodi se u izvješću.

'Najsnažniji dokaz o europskoj ranjivosti su prekogranični učinci ekonomskih efekata vidljivi kao rezultat klimatskih promjena vezanih uz volatilnost globalnih cijena i poremećaje u transportnoj mreži', kaže se u izvješću.