Dalmatinsko područje obiluje kulturnim dobrima iz različitih povijesnih razdoblja, a najdublje tragove ostavilo je razdoblje antike, naročito rimsko doba. Izgradnja moderne cestovne infrastrukture potaknula je brojna arheološka istraživanja na ovom području, otkrivajući rimske cestovne mreže čije je ishodište bilo u Saloni koja je, uz Dioklecijanovu palaču, jedan od antičkih dragulja ovoga prostora.

Svjesni turističkog potencijala svoje bogate povijesti, u Turističkoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije bacili su se na posao osmišljavanja novog kulturno-turističkog proizvoda.

Riječ je o projektu obnove mreže rimske cestovne komunikacije srednje Dalmacije započetom 2011. godine, u sklopu kojeg će u turističku funkciju biti stavljeno šest dionica.

Prva dionica Kurtovići-Klapavica kraj Dugopolja otvorena je 2014. godine, a druga na lokaciji Samoleč kraj Trilja bit će otvorena u travnju, na početku turističke sezone 2016.

Antička cestovna komunikacija na položaju Samoleč kraj Trilja uklapa se u šire arheološko područje rimskog vojnog utvrđenja Tilurij, važnog spomenika antičke civilizacije u Dalmaciji. Tilurij je uz vojni logor Burnum kraj Kistanja bio temelj vojne dominacije rimskog imperija na području Rimske provincije Dalmacije.

Koordinator projekta obnove i prezentacije rimskih cesta Lino Ursić ne krije zadovoljstvo uspješnim nastavkom projekta i posebno naglašava važnost podrške TZ Splitsko-dalmatinske županije.

'Direktor Joško Stella je najzaslužniji za uspješan nastavak obnove mreže rimskih cesta na području Splitsko-dalmatinske županije. Podsjećam da je naša županija prva implementirala zaključke iz Nacionalne strategije razvoja kulturnog turizma u strategiju razvoja tog važnog segmenta turizma na ovom području. U okviru te strategije, arheološki i kulturni turizam su jasno naznačeni kao nositelji razvoja turizma u Dalmaciji', rekao nam je Ursić.

Arheološki turizam je inače vrlo popularan segment turizma, u uzletu, koji dominira u brojnim europskim državama i diljem svijeta. Ursić je kao primjer uspješnog razvoja arheološkog turizma izdvojio Veliku Britaniju.

'Dobar primjer je Hadrijanov zid, lokacija uz koju se vezuju brojni arheološki lokaliteti i pješačke turističke staze. Samo na toj lokaciji je prošle godine zabilježeno više od milijun turista, iako su tamo, u usporedbi s Dalmacijom, znatno nepovoljniji klimatski uvjeti za pješačke ture. U tom segmentu se zaista kriju nevjerojatne mogućnosti', pojašnjava Lino Ursić.

Na lokacijama kod Dugopolja i kod Trilja jasno su vidljivi fizički tragovi rimske ceste. 'To nije virtualna šetnja, to su prave pješačke ture po rimskim cestama koje se mogu uklopiti u postojeće arheološke lokalitete, kao primjerice Tilurij ili ranokršćanski sklop Crikvine na položaju Klapavica. I druge dionice koje ćemo pripremiti u idućoj fazi projekta bit će dio mreže antičkih komunikacija koje će integrirati antičku baštinu na ovom širem području', zaključio je Ursić.

Mreža rimskih komunikacija u Dalmaciji dio je impresivne mreže cesta i postaja na teritoriju čitavog Carstva. Prema procjeni stručnjaka, ukupna duljina te mreže iznosila je oko 120 tisuća kilometara. Na području Rimske provincije Dalmacije također je bila izgrađena razgranata cestovna mreža. Zanimljiv je podatak da je, po osnivanju provincije, veliki dio cestovne mreže u duljini od 820 kilometara bio izgrađen zapravo u vrlo kratkom roku, od 14. do 20. godine nove ere. Takav graditeljski pothvat može se zahvaliti namjesniku Publiju Korneliju Dolabeli

Najduži i najvažniji pravac građen 16. i 17. godine nove ere iz metropole Salone, u duljini od 247 kilometara, vodio je do granice provincije Panonije na rijeci Savi negdje blizu Bosanske Gradiške (Servitium). Iz Salone preko Klisa je cesta vodila do velikog križanja na dugopoljskoj visoravni i dalje prema više gradova u unutrašnjosti. Rimske ceste su gradili uglavnom vojni graditelji i osnovna im je funkcija bila vojna. Kasnije, nakon pacifikacije i 'romanizacije', te ceste dobivaju i javnu prometnu te ekonomsku namjenu.

Za putovanje Carstvom Rimljani su imali i itinerere, kartografske priručnike i karte. Uz ceste je bio izgrađen niz kontrolnih punktova, prenoćišta, postaja za održavanje i zamjenu konja. Duž tih cesta je bio razmješten niz većih i manjih fortifikacijskih objekata za vojnu i mirnodopsku funkciju.

U idućoj fazi ovog projekta još će četiri rimska pravca biti otvorena turistima za pješačke ture. Prva na redu je lokacija Labinska Draga. Do kraja 2017. godine, ističe naš sugovornik, Dalmacija će dobiti prvi ozbiljan projekt u segmentu arheološkog turizma. Nakon fizičke pripreme rimskih cesta, slijedi ne manje važna faza njihova uključivanja u ponudu i realne turističke tokove. Tako će već ove godine turističkom tržištu, agencijama i partnerima biti ponuđen potpuno novi turistički proizvod i atraktivna ponuda. 'Osim povijesne dimenzije, važan segment ponude turističke pješačke ture je i ambijentalno iskustvo dalmatinskog zaleđa. Tako će se relativno pasivna unutrašnjost Dalmacije kvalitetnije uključiti u turističke tokove', uvjeren je Ursić.