Tom podgoričkom listu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske prioćeno je da gleda spora oko granice na poluotoku Prevlaka postoji 'neiskorišteni prostor za bilateralne pregovore'. Ipak, kako je navedeno u odgovoru zadnji sastanak povjerenstva za razgriničenje održan je još 2015.  

'Smatramo da bi bilo dobro nastaviti bilateralne pregovore u duhu dobrosusjedstva te koristeći pri tome dosadašnja iskustva bilateralnog pregovaranja o konačnom utvrđivanju granice, usprkos tome što do sada nije postignut dogovor', navodi se u odgovoru hrvatskog MVEP-a.

Strategija za prijam Crne Gore i Srbije u EU bit će objavljena u veljači, a pitanje granice s Hrvatskom bit će jedan od uvjeta u pristupanju Crne Gore EU-u i njega bi trebalo riješiti do 2023., objavio je Jutarnji list pozivajući se na strategiju Europske komisije.

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore poručuje da ovo pitanje nije prioritet. Navodi da u ovom trenutku, postoji načelna saglasnost obiju država da se pokuša naći bilateralno rješenje bez posredovanja treće strane.

'Međutim, ukoliko to ne bude moguće, spremni smo da zajednički, u dobroj vjeri, pristupimo međunarodnoj arbitraži, bilo neovisnoj arbitraži ili pred Međunarodnim sudom pravde u zavisnosti od dogovora. Svakako ovo pitanje sada nije na dnevnom redu jer ono ni na koji način ne opterećuje naše odlične odnose' rečeno je Vijestima iz ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Nekadašnji šef crnogorske diplomatije, sada analitičar međunarodnih odnosa Branko Lukovac, kaže za podgorički list da postoje svi preduvjeti da spor oko Prevlake ne bude prepreka pristupanju Crne Gore EU, 'jer to pitanje nije bila prepreka ni kada je Hrvatska pristupala Europskoj uniji'.

'Nove okolnosti u Europskoj uniji, kao i novi uvjeti za prijam država ovog područja, nameću obvezu da se, suglasno dogovoru, što prije usuglasi mandat i zajednički povjeri Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, da konačno odluči o razgraničenju na prostoru Prevlake - na kopnu i moru', kazao je Lukovac.

Profesor međunarodnog prava na Sveučilištu u Puli, Davorin Rudolf mlađi, drži da  Crna Gora i Hrvatska mogu na primjeru Savudrijske vale naučiti kako treba rješavati ovakve sporove u regiji.

'Iskustvo iz graničnoga spora sa Slovenijom uči nas da je Međunarodni sud u Den Haagu bolje jamstvo nepristranosti sudaca nego arbitraža. Ako će spor rješavati treća strana, taj sud je u svijetu najugledniji i najprofesionalniji. Želimo li 'suđenje bez namještanja rezultata', taj forum je od arbitraže mnogo manje upitan', ocijenio je Rudolf za Vijesti.

Između Hrvatske i Crne Gore primjenjuje se privremeni režim razgraničenja utvrđen protokolom iz 2002. Granica na kopnu, u tom protokolu, uređena je tako da slijedi granicu bivših republika SFRJ, koju su stručnjaci tijekom rada međudržavnih radnih skupina zajednički ranije utvrdili. Sporniji dio razgraničenja je onaj na moru.