Autori rada iz Cincinnati Children's Hospital Medical Centera smatraju da bi trebalo provesti dodatna istraživanja kako bi se precizno utvrdilo molekularno djelovanje anestezije na funkcije i sastav mozga što bi trebalo omogućiti razvoj tehnika za smanjivanje štetnih posljedica anestezije.

'Krajnji je cilj našeg laboratorija i kliničkih istraživanje taj da se poboljšaju sigurnost i ishodi za malu djecu koja zbog ozbiljnih zdravstvenih problema nemaju drugog izbora nego da se podvrgnu operaciji s anestezijom', rekao je voditelj studije dr. Andreas Loepke, anesteziolog u Dječjoj bolnici u Cincinnatiju.

'Prije nego što provedemo drastične promjene u praksi koja je inače postala vrlo sigurna, također trebamo vidjeti do koje mjere anestetici i drugi čimbenici pridonose poteškoćama u učenju djece', dodao je.

Loepke i njegovi kolege već su ranije objavili studije u kojima su utvrdili da kod miševa i štakora izloženih općoj anesteziji dolazi do odumiranja stanica mozga, trajnog razaranja neurona i njihovih veza te pada kognitivnih sposobnosti.

U novom istraživanju usporedili su rezultate testa razvoja jezičnih sposobnosti 53 zdrava djeteta u dobi između pet i 18 godina s rezultatima 53 djece koja su prošla operacije prije četvrte godine života.

Prosječni rezultati u obje skupine bili su unutar normalnih granica za populaciju, međutim djeca koja su bila izložena anesteziji ipak su bila značajno slabija, a utvrđena im je i manja gustoća sive tvari u okcipitalnom korteksu zaduženom za obradu vizualnih podataka te u malom mozgu, odnosno cerebellumu koji je glavni koordinator mišićne aktivnosti, a igra i veoma važnu ulogu u procesima motoričkog učenja.

U studiji su u skupine odabrana djeca koja su odgovarala po dobi, društveno ekonomskom statusu, spolu i korištenju ruku. Nijedno od njih nije imalo povijest neuroloških ili psiholoških bolesti.

Djeca koja su bila operirana bila su izložena klasičnim anesteticima kao što su sevofluran, izofluran, halotan i dušikov oksid.

Neka novija istraživanja pokazala su također da anestezija, iako je uglavnom sigurna i bez ozbiljnijih pojava, kod starijih može ubrzati procese razvoja demencije pa čak i Alzheimera.

Anestezija je izuzetno važna za suvremenu medicinu, bez nje se mnogi zahvati važni za život uopće ne bi mogli obavljati. Međutim, njezini mehanizmi djelovanja još nisu u potpunosti razjašnjeni. Najnovije studije pokazale su da ona ne djeluje samo na centre zadužene za spavanje nego da također isključuje funkcioniranje mreža neurona koje omogućuju komunikaciju između različitih dijelova mozga. Anestezija na staničnoj razini može pokrenuti kemijsku kaskadu i oslobađanje mikroglija, obrambenih stanica koje se inače ispuštaju radi borbe protiv upala u mozgu. Kada su mikroglije aktivne dulje vrijeme, mogu uzrokovati upalne procese u tkivu mozga, a neki stručnjaci smatraju da to pridonosi kognitivnim problemima povezanim s Alzheimerom.