Ćesić Rojs je od istih optužbi oslobođen u veljači 2009, no Vrhovni sud je zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja slučaj ponovno vratio na zagrebački Županijski sud.

Tužiteljstvo ga tereti da je kao pomoćnik ministra obrane i načelnik Sektora za gospodarenje, nogometnom klubu Hrvatski dragovoljac otpisao tri milijuna kuna duga te da je bez ovlasti zapovjedio izdavanje cigareta, plastičnih čaša i druge potrošne robe vrijedne 2,3 milijuna kuna 66. pukovniji koja službeno nije bila u sastavu HV-a.

U obrazloženju prvostupanjske presude sudac Siniša Pleše je, suprotno stavu tužiteljstva, ustvrdio da se 66. pukovnija nedvojbeno smatrala postrojbom Hrvatske vojske i to ne samo jer su njeni pripadnici i strojevi imali oznake HV-a, nego i zbog toga što je iz dokumentacije vidljivo da je ta postrojba dobivala logističku potporu vojnog vrha i nakon što je Rojs otišao s dužnosti.

'Kako želim da se postupak čim prije okonča, tražio sam da se ponovno ne poziva ni jedan svjedok, već da se pročitaju njihovi raniji iskazi', izjavio je Ćesić Rojs Hini. Njegov odvjetnik Željko Olujić zbog toga vjeruje da će ponovljeni postupak, koji sada vodi sutkinja Gordana Mihela Grahovac, biti okončan već na idućem ročištu.

Nakon oslobađajuće presude Ćesić Rojs je izjavio da je cijeli proces protiv njega bio politički motiviran. Kazao je i da je tijekom višegodišnjeg kaznenog progona primao mnoge prijetnje te da ga se čak pokušalo povezati s ubojstvom odvjetničke vježbenice Ivane Hodak, čiji je otac bio odvjetnik umirovljenog generala Vladimira Zagorca. Tvrdio je i da su mu prijetili 'ljudi' tadašnjeg premijera Ive Sanadera, koji je danas zbog optužbi za korupciju također bio na Županijskom sudu.

U početku postupka koji traje od 2004. s Ćesićem je na optuženičkoj klupi sjedio i čelnik Hrvatskog dragovoljca Stjepan Spajić. No zbog njegove je smrti suđenje u završnoj fazi prekinuto pa je nakon više od dvije godine krenulo iznova.