Svega osam posto građana zabrinjava stanje demokracije i ljudskih prava u njihovoj zemlji, dočim je većinska pažnja usmjerena na socioekonomska pitanja.

Štoviše, briga o ljudskim pravima i demokratskim standardima nalazi se na samom dnu ljestvice društvenih prioriteta za rusku javnost, po VCIOM-u. Na vrhu su inflacija (istaknulo ju je 56 posto ispitanih) i alkoholizam (53 posto).

Slijede nezaposlenost (46 posto), korupcija i birokratizam (44 posto) te životni standard populacije (42 posto).

Rusko društvo u proteklih je desetak godina iskazivalo slabašan senzibilitet za demokratsku problematiku. Mnogi sociolozi objašnjavaju taj fenomen katastrofalnim iskustvom pretvorbe i dvojbene demokratizacije koja je provođena 90-ih, a koja je dvije trećine zemlje suočila sa siromaštvom, moralnom erozijom i propašću reda društvenih institucija.

Zanimljivo, uz demokraciju i ljudska prava, ruski građani nisu pokazali osobitu zabrinutost ni za pitanja nacionalne sigurnosti (svega osam posto ispitanika), iako je njihova zemlja, primjerice, već godinama izložena terorističkim napadima, a mnogi optužuju vlast za dodatno širenje atmosfere straha i ksenofobije (doduše, 26 posto građana istaknulo je terorizam kao problem koji valja riješiti).

Isto tako, svega pet posto građana Rusije zabrinuto je zbog porasta ekstremizma i fašizma, iako su baš ovih dana širom zemlje organizirani raznorazni ulični marševi s nacionalsocijalističkom potkom, a deseci, vjerojatno i stotine ljudi proteklih su godina ubijeni u pogromima neonacističkih bandi.