Norvežani su objelodanili rezultate dvogodišnjih istraživanja dna Barentsovog mora, koje je Rusija prije tri godine ustupila Norveškoj, javlja srpski portal B92
Na teritoriju koji je Dmitrij Medvedev, tadašnji predsjednik Rusije, ustupio Norveškoj u okviru sporazuma o razgraničenju u Barentsovom moru pronađene su ogromne količine zalihe nafte i plinova, prenosi B92
Ispostavilo se da se u njegovim njedrima nalaze rezerve nafte i plina koje premašuju i najoptimističnije prognoze: najmanje 300 milijuna kubnih metara ugljikovodika, od čega se može dobiti 1,9 milijardi barela nafte i plina čija se vrijednost procjenjuje na 30 milijardi eura.
Pregovori o razgraničenju spornog teritorija u Barentsovom moru i Sjevernom ledenom oceanu, površine 175.000 kvadratnih kilometara, vođeni su između SSSR-a i Norveške od 70-ih godina prošlog stoljeća. Konačan sporazum potpisali su 2010. tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i norveški premijer Jens Soltenberg.
Još tada su ruski kritičari dogovora tvrdili da je Moskva požurila kada je pristala odreći se spornog teritorija. Njihove sumnje su se sada obistinile.
'Ovo je sjajna vijest za Norvešku. Sjeverna Norveška će postati naša nova naftna pokrajina koja će doprinijeti usponu cjelokupne privrede zemlje', oduševljeno je prokomentirao nalaze geologa Ola Borten Moe, ministar za energetiku.
Vijest o 'zlatnom kolaču' koji je Oslo dobio od Moskve izazvala je u Norveškoj pravu euforiju, piše ruski list Novije izvestija.
Nije ni čudo, jer su zalihe nafte u norveškom dijelu Sjevernog mora pri kraju i sve nade Norvežani su polagali u žilu u Barentsovom moru.
Pripreme za posao stoljeća već su počele: prebacuju se naftne platforme iz Sjevernog mora, a Ministarstvo vanjskih poslova je za simboličnu sumu od pet milijuna eura prodalo supertajnu bazu podmornica NATO-a, 20 kilometara od Tromsea.
Kritičari u Rusiji uspoređuju sporazum o Barentsovom moru s prodajom Aljaske Amerikancima.
Ruski car Aleksandar II je 1867. prodao SAD-u ogroman teritorij od 1,5 milijuna kvadratnih kilometara, i to za pet centi po hektaru, pravdajući se udaljenošću od Rusije i velikim troškovima. Kasnije se pokazalo da je taj 'sanduk leda', kako su je zvali Amerikanci, bogato nalazište zlata, nafte i plina.
