Na ruskim televizijama nije ju se moglo pogledati, ali su je zainteresirani mogli pratiti preko platforme Amediateka koja je dobila ekskluzivna prava u Rusiji za popularne serije poput "Igre prijestolja".

"Stupanj realističnosti u Černobilu viši je nego u većini ruskih filmova o tom razdoblju", piše prokremaljski dnevni list Izvestia. "Mislim da je to vrlo kvalitetan proizvod kada se radi o televizijskim serijama, nema ničega čemu bismo pronašli grešku", rekla je Susanna Alperina, filmska i televizijska kritičarka lista Rosijskaja Gazeta.

Međutim, neki ruski mediji opisuju seriju kao propagandu koja pretjeruje s kritikama tadašnjeg režima kada prikazuje sporost reakcije i dugo vrijeme koje je vlastima trebalo da priznaju da se dogodila nesreća i evakuiraju pogođeno područje.

S britanskim glumcem Jaredom Harrisom u ulozi zamjenika ravnatelja najvažnijeg nuklearnog istraživačkog centra u Sovjetskom Savezu i u režiji Johana Rencka, "Černobil" prikazuje nesreću četvrtog reaktora nakon koje je povećana radioaktivnost uočena nad većim dijelom Europe.

Najteža svjetska nuklearna katastrofa dogodila se 26. travnja 1986. Trideset ljudi poginulo je u eksploziji ili umrlo odmah nakon nje od izloženosti radijaciji. Tisuće su umrle kasnije od radijacijskih bolesti. Vlasti kažu da će za ljude biti sigurno živjeti u Černobilu za 24.000 godina.

Sniman u Ukrajini i u nuklearnoj elektrani u Litvi koja više nije u pogonu a podsjeća na Černobil, serija je za mnoge gledatelje u Rusiji bila veliko emotivno iskustvo.

Probudila je u njima uspomene iz djetinjstva i podsjetila na herojstvo običnih građana, dok je sovjetska vrhuška - uključivo i predsjednika Mihaila Gorbačova - opisana kao neodlučna i lažljiva.

Serija je snimljena s "puno poštovanja i suosjećanja prema ljudima, našim sovjetskim ljudima.. i s animozitetom za vlasti koji su pokazale prezir prema vlastitim građanima", napisala je na Facebooku Ksenia Larina, voditeljica na moskovskom radiju Echo.

Neki su međutim osudili ne samo ono što smatraju nepravednom kritikom sovjetskog režima, već i skriveni udarac sadašnjim vlastima. Serija je "izvrsno snimljena laž", piše list Argumenti i Fakti, dodajući da opisuje sovjetski narod kao "krvave egzekutore ili bespomoćne žrtve".

Ali kritičarka Alperina odbacuje takve optužbe. "Ne mislim da postoje elementi propagande u seriji", kaže ona, dodajući da ponekad "pogled izvana" daje istinitiju sliku događaja. Nakon serije postavilo se i pitanje zbog čega tako nešto nije dosad snimljeno u Rusiji, iako je bilo nekih serija i filmova koji su se rubno dotakli nuklearne katastrofe.

Možda je to stoga što se financijska sredstva koje Rusija ima na raspolaganju ne mogu mjeriti s onim zapadnim, kazala je Alperina, a možda se ljudi i boje da se takav projekt gledateljima neće svidjeti.

"A zapravo, naši su gledatelji gladni takvih serija", zaključila je.