Iako su u neratnim odnosima uobičajene razmjene zarobljenika 'jedan za jedan', zahvaljujući iznimnim diplomatskim naporima i pregovorima, koji su trajali mjesecima, u povijesnoj razmjeni između Rusije i Zapada čak 24 zarobljenika oslobođena su i vraćena kući.

Troje zarobljenika, američkih državljana, vraćeno je iz Rusije u SAD, britansko-ruski državljanin koji je bio zarobljen u Rusiji razmijenjen je i otputovao je u Njemačku, a u tu državu stiglo je i trinaest njemačkih državljana te ruskih političkih zatvorenika, dok je u Rusiju vraćeno osam ruskih državljana koji su bili pritvoreni u SAD-u, Njemačkoj, Sloveniji, Norveškoj i Poljskoj.

Najpoznatije ime među zarobljenicima koji su jučer razmijenjeni ono je novinara The Wall Street Journala Evana Gershkovicha, ovog mjeseca u Rusiji osuđenog na 16 godina zatvora u strogo čuvanoj zatvorskoj koloniji, a sve zbog navodne špijunaže.

Gershkovich je uhićen prošlog ožujka dok je bio na novinarskom zadatku u Ekaterinburgu. Ruski tužitelji optužili su ga da radi za CIA-u, što su zanijekali i sam Gershkovich, The Wall Street Journal i američka vlada.

Drugo veliko ime u razmjeni zarobljenika bivši je marinac Paul Whelan, a uhićen je u Rusiji još 2018. Dvije godine kasnije osuđen je na 16 godina zatvora zbog špijunaže. Whelan ima američko, kanadsko, britansko i irsko državljanstvo.

Nakon što je nečasno otpušten iz američke vojske zbog lošeg vladanja 2008., Whelan se zaposlio kao stručnjak za sigurnost u privatnom sektoru te je često putovao na relaciji SAD-Rusija. Uhitio ga je ruski FSB 2018. pod optužbom da su ga 'uhvatili u špijuniranju'.

Među troje američkih državljana koji su se sinoć vratili na američko tlo je i Alsu Kurmaševa, rusko-američka novinarka koja je u Rusiji bila osuđena na šest i pol godina zatvora.

Kurmaševa je bila urednica na Radiju Slobodna Europa, a sa suprugom i djecom živjela je u Pragu. Uhićena je u lipnju 2023., kada je došla posjetiti majku u Rusiji. Osuđena je zbog, prema Rusima, širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci. Njezin suprug kazao je da je uhićena zbog knjige u kojoj su se nalazile i priče Rusa koji se protive ratu u Ukrajini.

Nakon razmjene iz Rusije je u Njemačku stigao poznati ruski disident i jedan od najglasnijih Putinovih kritičara Vladimir Kara-Murza. Ovaj 29-godišnji britansko-ruski državljanin osuđen je lani na 25 godina zatvora zbog širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci i povezanosti s 'nepoželjnom organizacijom'. Kara-Murza, bivši novinar i političar, odrađivao je kaznu u zatvorskoj koloniji u Sibiru, a njegova supruga kazala da je obolio od trovanja.

Ilja Jašin, jedan od poznatijih ruskih oporbenih političara, također je razmijenjen u Njemačku. Jašin je pritvoren 2022. zbog širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci. Sudilo mu se zbog videa objavljenog na YouTubeu, u kojem je raspravljao o dokazima koje su zapadni novinari otkrili o ruskim ratnim zločinima u ukrajinskoj Buči i bacio sumnju na verziju službene Moskve da su takvi izvještaji izmišljeni kao 'provokacija' protiv Rusije. Putina je, u pismima iz zatvora, optužio da je 'zaluđen moći', a nakon smrti bivšeg oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog rekao je da se boji za svoj život.

Stav o Ukrajini slobode je koštao i borca za ljudska prava Olega Orlova. Osuđen je ranije ove godine na dvije i pol godine zatvora zbog diskreditacije ruskih oružanih snaga. Točnije, Rusiju je nazvao fašističkom državom i kritizirao postupke države u Ukrajini. Orlov je bio više od dva desetljeća jedan od vođa skupine za ljudska prava Memorial, koja je osvojila Nobelovu nagradu za mir 2022., godinu dana nakon što je zabranjena i raspuštena u Rusiji.

Dok je Navaljni preminuo u zatvoru, neki od njegovih suradnika uspjeli su dočekati slobodu u ovoj razmjeni zarobljenika. Među njima je i Lilija Čaniševa, ranije ove godine osuđena na devet i pol godina zatvora zbog ekstremizma. Radila je kao lokalni koordinator u antikorupcijskoj mreži pokojnog oporbenog čelnika Navaljnog. Čaniševa je bila prva njegova suradnica koja je osuđena jer je većina ostalih pobjegla iz Rusije u egzil.

Još jedna suradnica Navaljnog, Ksenija Fadejeva, našla se na popisu za razmjenu zarobljenika. Ruske vlasti osudile su je na devet godina zatvora zbog organiziranja ekstremističke skupine. Bila je lokalni organizator u antikorupcijskoj zakladi Navaljnog u sibirskom gradu Tomsku, gdje je kasnije pritvorena. Njezini odvjetnici tvrdili su da je prekinula suradnju s organizacijom prije nego što je ona proglašena ekstremističkom skupinom 2021. godine.

Razmijenjena je i ruska umjetnica Saša Skočilenko, osuđena na sedam godina zatvora jer je, kao oblik prosvjeda, u trgovini naljepnice s cijenama zamijenila antiratnim porukama. One su govorile o smrti civila u Mariupolju i poručile da je Rusija postala 'fašistička država'. Skočilenko se nalazila u pritvoru u Sankt Peterburgu od travnja 2023.

Pušten je i Andrej Pivovarov, ruski oporbeni aktivist. Bio je na čelu zaklade Otvorena Rusija, koju je osnovao bivši oligarh Mihail Hodorkovski, žestok Putinov kritičar. Pivovarov je uhićen 2021. nakon što je pokušao napustiti zemlju iz Sankt Peterburga, a optužen je za vođenje 'nepoželjne organizacije'.

Među razmijenjenima je i nekolicina njemačkih državljana. Kevin Link, danas 18-godišnjak, osuđen je za izdaju kao tinejdžer, postavši tako najmlađa osoba koja je proglašena krivom za taj zločin. Odrastao je u Njemačkoj i preselio se u Rusiju kada je imao 12 godina. Vlasti su ga prošlog prosinca osudile na četiri godine zatvora zbog navodnog slanja informacija 'predstavnicima strane države' prije i tijekom ruske invazije na Ukrajinu. Sud je tvrdio da je posjetio i fotografirao 'mjesta raspoređivanja' ruskih trupa.

Njemački državljanin Rico Krieger optužen je za postavljanje eksploziva u Bjelorusiji i osuđen na smrt, a ranije ovog tjedna pomilovao ga je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko. U očito insceniranom intervjuu bjeloruskim državnim medijima, rekao je da je djelovao prema uputama iz Ukrajine, ali nije dao nikakve dokaze za to. Vjeruje se da je bio prvi zapadni građanin koji je osuđen na smrtnu kaznu u Bjelorusiji.

Rusko-njemački državljanin Dieter Voronin osuđen je na 13 godina zatvora zbog izdaje. Moskva ga je optužila da je dobio povjerljive vojne informacije od novinara Ivana Safronova, a on je i dalje iza rešetaka.

Ostali njemački državljani koje je Rusija oslobodila su: Patrick Schoebel, koji je ranije ove godine pritvoren u Sankt Peterburgu zbog posjedovanja paketića gumenih medvjedića s kanabisom, zatim Herman Mojžes, rusko-njemački imigracijski odvjetnik koji je optužen za izdaju, te Vadim Ostanin, bivši šef jedne od regionalnih podružnica zaklade Navaljnog, a 2023. godine osuđen je na devet godina zatvora.

Rusija je u zamjenu dobila manje zarobljenika, no među njima su neka zvučna imena. Ruski ubojica i FSB-ov agent Vadim Krasikov najpoznatije je ime, a za njega su Rusi, još dok je bio živ, bili spremni pustiti na slobodu i Navaljnog. Krasikov je u Njemačkoj služio doživotnu kaznu zatvora zbog ubojstva čečenskog zapovjednika u egzilu Zelimkana Kangošvilija. Zločin se dogodio 2019. u centru Berlina, svega nekoliko minuta hoda od parlamenta i ureda kancelara. Zbog takve drskosti Njemačkoj je bilo posebno teško donijeti odluku o puštanju ubojice na slobodu, poručio je njemački kancelar Olaf Scholz.

Tijekom suđenja tužitelji su rekli da je djelovao po naredbama iz Rusije i da je pripadao visokoj tajnoj FSB-ovoj jedinici Vimpel. Odvjetnici koji su ga branili inzistirali su na tome da je bio građevinski radnik, a ne ubojica. Zanijekao je da ga zovu Krasikov, a predstavio se kao Vadim Sokolov, što je ime na putovnici koju je koristio.

U Rusiju se vratio i Roman Seleznev, sin Valerija Selezneva, zastupnika bliskog Putinu. Seleznev je osuđen u SAD-u zbog organiziranja i vođenja sheme hakiranja 2017. koja je prouzročila štetu od 169 milijuna dolara. Naime u restoranima je krao podatke o kreditnim karticama i prodavao ih na crnom tržištu. Osuđen je na 27 godina zatvora, a američko ministarstvo pravosuđa tvrdilo je da je koristio softver koji mu je omogućio krađu milijuna brojeva kreditnih kartica tisuća tvrtki.

Vadim Konoščenok također je jedan od 'povratnika' u Rusiju iz SAD-a, gdje je bio optužen za urotu povezanu s nabavom i pranjem novca u ime ruske vlade 2022. godine. Također se smatralo da je bio agent FSB-a. On i drugi su ilegalno kupovali i izvozili vrlo osjetljive elektroničke komponente, od kojih se neke mogu koristiti u vojne svrhe.

Krajem 2022. u hrvatskom susjedstvu, točnije u Sloveniji, uhićeni su Ludwig Gisch i Maria Rosa Mayer Munos, što su bila imena kojima se predstavljao bračni par Ana i Artem Dulcev. Oboje su u Sloveniji osuđeni na po 19 mjeseci zatvora zbog špijunaže. Dvoje ruskih agenata u Sloveniju je stiglo 2017. s argentinskim putovnicama. Prije uhićenja u prosincu 2022. živjeli su u glavnom gradu Ljubljani. Da bi se što bolje pritajila i integrirala u okolinu, žena je ondje otvorila online umjetničku galeriju, a njezin suprug vodio je IT tvrtku.

Ana Dulceva, piše Express, u nekoliko navrata posjećivala je Zagreb i odlazila na umjetničke sajmove, a nije poznato što je zapravo bio predmet njezina interesa. 'Uvijek je bila dobro raspoložena i radosna. Jako se zabavljala družeći se s drugim umjetnicima', rekao je Marko Milić, likovni fotograf iz Hrvatske, koji ju je kao Mariju Rosu upoznao na zagrebačkom sajmu umjetnosti.

Upravo je Ana prva izašla iz zrakoplova s ruskim zarobljenicima koji je u Moskvi dočekao ruski predsjednik Vladimir Putin. S parom Dulcev u Rusiju su vraćena i njihova djeca.

U Rusiju je vraćen i sveučilišni predavač Mihail Valerijevič Mikušin, optužen u Norveškoj za prikupljanje obavještajnih podataka za Ruse 2022. godine. Pritom se predstavljao kao brazilski akademik pod imenom José Assis Giammaria, imao je brazilsku putovnicu i radio je kao istraživač na Sveučilištu Tromso od 2021.

O ostalim Rusima koji su uključeni u razmjenu javno je dostupno manje informacija. Među njima su Vladislav Klijušin, koji je u SAD-u osuđen na devet godina zatvora zbog trgovine povlaštenim informacijama, i španjolsko-ruski novinar Pavel Aleksejevič Rubcov, uhićen u Poljskoj u veljači 2022., malo prije invazije na Ukrajinu. Poljske vlasti optužile su ga da koristi svoj novinarski rad kao paravan za obavještajne aktivnosti.