Rusija je u potpunosti otplatila vanjski dug koji je naslijedila od Sovjetskog Saveza, izvještava u utorak ruska medijska kuća RT, napominjući da je službena Moskva nakon raspada SSSR-a preuzela cjelokupan dug s obzirom na to da su ostale novonastale države - bivše sovjetske republike - odbile sudjelovati u njegovu vraćanju
'Dug Bosni i Hercegovini u iznosu od 125,2 milijuna USD riješen je u skladu s dogovorom Vlade Ruske Federacije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine', priopćilo je rusko ministarstvo financija u utorak, javlja RT, dodajući da je to izvorno bio novčani dug Sovjetskog Saveza prema Jugoslaviji.
Vanjski dug SSSR-a naime nastajao je na različitim osnovama. Novčane obveze te komunističke države prema Zapadu nabujale su od 1983. godine, a dug prema bivšoj Jugoslaviji nastao je kao rezultat trgovine između dviju zemalja.
U početku se podrazumijevalo da će u podmirivanju vanjskog duga SSSR-a sudjelovati sve bivše republike, a prema sporazumu iz prosinca 1991., najveći dio tog duga (61,34 posto) trebala je snositi Rusija, potom Ukrajina (16,37 posto) i Bjelorusija (4,13 posto). Taj sporazum međutim nisu potpisale Estonija, Litva, Latvija, Azerbajdžan, Moldavija, Turkmenistan i Uzbekistan, a Rusija ga je 1994. preuzela u zamjenu za imovinu diljem bivšeg SSSR-a, piše RT.
Dug bivšeg Sovjetskog Saveza tada je iznosio gotovo 105 milijardi dolara, a najveći dio - više od 47 milijardi dolara - odnosio se na dugovanja državama članicama Pariškog kluba, koji je činilo 19 uglavnom zapadnih vjerovnika, uključujući SAD i Veliku Britaniju.
Rusija se aktivirala u podmirivanju duga u razdoblju predsjedništva Vladimira Putina, što je koincidiralo s rastom cijena nafte i priskrbilo Rusiji višak strane valute, zaključuje RT.