Rusija je konačno, više od dvije godine od početka opće agresije, priznala da u Ukrajini vodi rat, a ne specijalnu vojnu operaciju, kako glasi službeni eufemizam. Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra da su Rusi, unatoč ratobornoj retorici - očajni
Ruski predsjednik Vladimir Putin zadužio je svoga glasnogovornika i odanog suradnika Dmitrija Peskova da javnosti obznani vijest da je zemlja u ratu.
'Ono što je počelo kao 'specijalna vojna operacija' sada je eskaliralo, nakon što je Zapad postao suučesnik. Ruska vojna operacija u Ukrajini pretvorila se u punopravni rat nakon što se Zapad uključio i podržao Kijev', izjavio je u petak glasnogovornik Kremlja Peskov ruskim novinarima.
Potom je objasnio da će Moskva nastaviti slijediti cilj da ukrajinska vojska u budućnosti ne predstavlja prijetnju ruskim građanima ili teritoriju, rekao je Peskov listu Argumenti i fakti, napominjući da zemlja sada ima četiri nova federalna subjekta koji moraju biti zaštićeni i potpuno oslobođeni od kijevskih snaga.
Avdagić smatra da su Rusi očajni, bez obzira na sve pokušaje da se ono što rade u Ukrajini relativizira i pretvori u neku njihovu pobjedu - činjenica je da tu pobjedu ne vide ni oni sami, a još manje njihovi građani.
'Bit će tu još verbalnih akrobacija, pokušaja opravdanja, eskalacije sukoba - to oni traže. Ruske vlasti moraju, bez obzira na svu količinu kontrole društva, pronaći način da opravdaju daljnje postupke, a sve će to biti bolno', smatra Avdagić i ističe da su se primarno suočili s otporom Ukrajinaca, što je problem koji ih muči. Zapad tu služi kao opravdanje.
U Rusiji su tijekom vikenda održani izbori na kojima je bilo onemogućeno sudjelovanje svakom kandidatu koji je mogao predstavljati i najmanju prijetnju Putinu - tako je kremaljski car samo verificirao još jedan šestogodišnji mandat prebrojavanjem stanovništva.
Opća mobilizacija?
Očekuje se da bi Putin, sada kada je konačno priznao da vodi rat u Ukrajini, mogao krenuti u opću mobilizaciju, što je potez koji je do sada izbjegavao napraviti da ne bi izazvao nezadovoljstvo među stanovništvom. No kako je pokazna vježba s izborima prošla u najboljem redu, čini se da bi se režim mogao odlučiti i na taj korak jer vjeruje da sustav sve sfere društva drži pod kontrolom.
S tim najavama poklopila se i vijest koja je stigla u petak. Istraživačka novinska kuća Vjorstka je objavila, a The Moscow Times prenio da Rusija planira regrutirati 300.000 vojnika za ponovnu ofenzivu s ciljem zauzimanja ukrajinskog grada Harkiva, pozivajući se na izvore u Kremlju, ministarstvu obrane i regionalnim vladama.
Avdagić kaže da je i ranije komentirao da prije izbora Putin neće ići s mobilizacijom, ali da bi mogao nakon toga, bez obzira što nitko nije ni sumnjao u to da će nadmoćno pobijediti na izborima.
'Htjeli su održavati kakvu-takvu razinu zadovoljstva u društvu, a sad ni to očito nije nužno', smatra stručnjak i dodaje da će svejedno morati manevrirati.
Podsjetio je i na bolna ruska iskustva iz povijesti, poput rata u Afganistanu, i koliko su građani tada bili nezadovoljni nakon gubitaka i povlačenja, a sada se nadaju da će ovo u Ukrajini završiti na neki način, bilo koji, što prije i uspješno za njih.
'Moramo se uvijek vratiti na to da - bez obzira na nekakvu ulogu Zapada u pogledu sankcija, moralne i financijske podrške Ukrajini - na kraju je ovo rat u kojem se Ukrajinci brane od ruske agresije. Dok oni imaju moralnu superiornost, a zasad je apsolutno imaju, stvari im idu u korist, pa čak i kad izgube koji kvadratni kilometar ili čak 100, jer se uspješno brane protiv superiorne sile. To ne smijemo zaboraviti', zaključuje Avdagić.