Moskva traži da zna 'što se radi, zašto se radi, i u kojim vremenskim razmacima će biti izvedeno'. Traži garancije da je proturaketni sustav namijenjen zaštiti NATO-vih članica od mogućih napada iz Irana ili Sjeverne Koreje, a ne da ga se po potrebi može koristiti i kao vojnu prijetnju Rusiji.

Ranije u prošlom tjednu Rusija je upozorila Sjevernoatlantski savez da će otkazati suradnju oko razvoja proturaketnog sustava ukoliko NATO nastavi raditi na svoju ruku. 'Bez kolektivnog razmatranja, bez uzimanja u obzir mišljenja svih zainteresiranih strana, donose se rješenja koja mogu utjecati na stanje bezopasnosti i stabilnosti na Euroatlantiku', stajalo je između ostalog u priopćenju ruske diplomacije. Državna novinska agencija RIA piše da je to posljednje upozorenje ruske strane.

Novu rundu ruskog negodovanja izazvale su najave koje dolaze od predsjednika Obame, o postavljanju brodovlja s antibalističkim projektilima u Španjolskoj, te kopnenih sistema u Rumunjskoj, Poljskoj i Turskoj. Rusija brine da bi takav sustav oslabio prijetnju njenog vlastitog nuklearnog arsenala, koji je jedan od glavnih faktora odvraćanja vojnih napada u suvremenom svijetu.

Usprkos povremenim napetostima, Rusija i NATO danas imaju znatno bliskije odnose nego u vremenima kada je Moskva bila glavni grad Sovjetskog Saveza. Tako se i na ovom sastanku dogovarala globalna suradnja u borbi protiv gusarenja, te suradnja na Mediteranu u suzbijanju terorizma i proliferacije oružja za masovno uništenje.

No ruski predsjednik Dmitrij Medvedev nedavno je upozorio da u idućem desetljeću odnosi Rusije i Zapada imaju dvije alternative: 'Ili će se postići sporazum o proturaketnoj obrani i funkcionalan mehanizam suradnje ili će započeti nova utrka u naoružavanju.'

Višegodišnji spor ponovno se, dakle, aktualizirao, premda su Medvedev i Obama prije dvije godine dogovorili ne samo zamrzavanje projekta kojeg je gurao George Bush, nego i djelomičnu demilitarizaciju pribaltičkog dijela Europe.