Kako javlja agencija RIA, Lavrov je ipak priznao da Rusija ne može spriječiti vojno uplitanje u krizu u Siriji, ako neke države to odluče učiniti. Komentirajući američke kritike zbog prodaje oružja Siriji, gdje već mjesecima bukti građanski rat između Al Asadovog režima i pobunjenika, Lavrov je ustvrdio: 'Ne smatramo neophodnim da se objašnjavamo i opravdavamo. Ne kršimo nikakve međunarodne sporazume, nikakve rezolucije Vijeća sigurnosti. Mi Siriji prodajemo samo ono što nije zabranjeno međunarodnim pravom.'

Istovremeno je izrazio zabrinutost zbog dostavljanja oružja bojovnicima koji se 'pod krinkom narodnog ustanka žele dočepati vlasti'. Pod sumnju je doveo čak i humanitarne konvoje za koje upozorava da bi mogli isprovocirati sukob s državnom vojskom i 'stvoriti dojam humanitarne katastrofe'.

Rusija inzistira na principu nemiješanja u unutarnje poslove suverenih zemalja te optužuje SAD i saveznike da krše međunarodno pravo praktički kad god im se to prohtije. Dvaput upitan o roku oko kojeg očekuje vojni napad na Iran, Lavrov je odbio odgovoriti tvrdeći da Rusija vidi šansu u nastavku pregovora. No u slučaju napada na Iran i Siriju, Rusija ne namjerava biti suzdržana u Vijeću sigurnosti, kao što je bila lani kod donošenja odluke o intervenciji u Libiji.

Lavrovljeva teorija o islamskom svijetu
Ruski ministar diplomacije komentirao je i najave da bi NATO mogao zatvoriti nebo nad Sirijom ustvrdivši da ne vidi svrhovitost tog postupka jer, 'za razliku od Libije, u Siriji zračne snage ne napadaju građane'. Protivi se čak i sankcijama protiv Sirije, demonstrirajući time čvrstu podršku vojnoj diktaturi koja je de facto prerasla u dinastičku monarhiju Al Assad, koja je i ranije optuživana za represiju i teške zločine nad nepokornima i koja trenutno vodi rat s pobunjenicima u kojem je od ožujka prošle godine poginulo preko 5.000 ljudi.

Govoreći o situaciji s većinski šijitskim Iranom te Sirijom gdje je na vlasti šijitska manjina, Lavrov je upozorio na mogućnost da strane intervencije dovedu do masovnog raskola isprepletene šijitske i sunitske polutke muslimanskog svijeta:

'I u sirijskom scenariju, i u Iraku, gdje se situacija jako zaoštrila nakon odlaska Amerikanaca, i u Jemenu, kad uzmete u obzir zaoštravanje odnosa između nekih arapskih zemalja i Irana, ili pak aktivnost Turske u tim procesima, zabrinjavaju duboka proturječja između sunita i šijita. Ako se ta stremljenja ne zaustave, ona se mogu preliti u vrlo veliki sukob upravo unutar islamskog svijeta.'

U islamskom svijetu, kao i u svakoj civilizaciji, traje borba za utjecaj. 'Na glavnu ulogu pretendiraju Iran, Turska i arapske zemlje. Borba je prilično ozbiljna i zahvaća mnoge predjele. Zbilja ne bih želio povjerovati da je ovo što se sada događa oko Irana – stavovi, prijetnje kojima je Iran izložen – dio opisanog procesa', kazao je Lavrov pozvavši međunarodne sile da doprinesu na stabilizaciji i izgrađivanju partnerskih odnosa s islamskim svijetom.