Rezoluciju su zajedno podnijele Irska i Norveška i za nju je glasalo 13 članica, a Kina se suzdržala.

Da bi tekst bio prihvaćen mora ga prihvatiti devet članica od 15, a nijedna od pet stalnih članica Vijeća (Britanija, Francuska, Kina, Rusija i Sjedinjene Države) ne smije uložiti veto.

"Radi se o životu i smrti. Tragično je da će ljudi umrijeti zbog ovakvog glasanja i zemlje koja je sramotno uložilo veta", rekla je američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield.

Petnaestočlano vijeće zatim je glasalo o tekstu koji je predložila Rusija, sirijska saveznica, da se pomoć produlji za šest mjeseci i da počne program međunarodne obnove Sirije.

No ni taj tekst nije prošao jer su za njega glasale samo Rusija i Kina, a SAD, Britanija i Francuska uložile su veto. Ostalih deset članica se suzdržalo.

Zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u Dmitrij Poljanskij rekao je da će Moskva nastaviti pomagati Siriju "uz poštivanje njezina suvereniteta i teritorijalnog integriteta".

SAD, Britanija i Francuska tvrde da šest mjeseci nije dovoljno da humanitarne organizacije efektivno djeluju.

Zapadne sile usto se protive financiranju obnove sve dok se ne ostvari politički napredak u Siriji gdje je je rat počeo gušenjem prodemokratskih prosvjeda po nalogu predsjednika Bašara al-Asada.

Sadašnji mandat za UN-ovu operaciju prekogranične pomoći Siriji istječe u nedjelju.

Petnaestčlano Vijeće sigurnosti treba nastaviti pregovarati u nastojanju da postigne sporazum.

Godine 2014., Vijeće sigurnosti odobrilo je dopremu humanitarne pomoći za područje koje je pod nadzorom sirijske oporbe iz Iraka, Jordana te preko dvije točke iz Turske. Tada su Rusija i Kina vetom odredile da se pomoć doprema preko samo jedne točke na turskoj granici.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je Vijeće u lipnju da produlji razdoblje za humanitarnu pomoć iz Turske na sjeverozapad Sirije riječima "Ne smijemo odustati od naroda Sirije".