Azerbajdžan će tim dogovorom zadržati teritorije koje je osvojio u borbama, uključujući Šušu, drugi najveći grad enklave. Etnički Armenci moraju predati kontrolu nad teritorijima do 1. prosinca.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je kako bi dogovor trebao otvoriti put prema dugotrajnom političkom rješenju sukoba koji je odnio tisuće života i zaprijetio da će u rat uplesti i širu regiju.

Primirje je potaknulo slavlja u Bakuu, prijestolnici Azerbajdžana, a u Erevanu, glavnom gradu Armenije, izbili su nemiri. Armenci su preko noći upali u parlament, tvrdeći kako je dogovor izdaja, pa su pretukli predsjednika tog tijela Ararata Mirzojana koji je završio u bolnici.

Dio prosvjednika zatražio je ostavku premijera Nikola Pašinjana koji je u utorak rekao da je sporazum potpisao pod pritiskom vojske.

Nagorno Karabah je međunarodno priznat dio Azerbajdžana, no s većinski armenskim stanovništvom. Do proboja azerbajdžanskih snaga u proteklim tjednima u potpunosti je bio pod kontrolom etničkih Armenaca.

Borbe između dviju strana započele su 27. rujna, a Azerbajdžan tvrdi da je vratio većinu teritorija koje je izgubio u ratu 1991.-1994. u kojem je poginulo 30 tisuća ljudi.

Novi sporazum se smatra pokazateljem da je Rusija, koja ima obrambeni savez s Armenijom i vojnu bazu na njenom teritoriju, i dalje glavni igrač u regiji koju smatra svojim dvorištem, usprkos pokušajima Turske da proširi svoj utjecaj.

Ruske mirotvorne snage ostat će u Nagorno Karabahu najmanje pet godina, a Putin je objavio da će biti raspoređene na prvoj liniji sukoba te na granici između te regije i Armenije.

U utorak je u regiju otputovao posljednji od deset vojnih zrakoplova s gotovo dvije tisuće ruskih vojnika, objavilo je tamošnje ministarstvo obrane.

Azerbajdžan će novim dogovorom dobiti cestu koja ga povezuje s azerskom enklavom na iransko-turskoj granici, što će Turskoj pružiti kopneni put do azerbajdžanskog teritorija.

Turska vojska će formirati zajednički promatrački centar s Rusima, a dogovor o tome između Ankare i Moskve očekuje se kasnije u utorak.

Putin je objavio da se izbjegli mogu vratiti u Nagorno Karabah pa najavio razmjenu ratnih zatvorenika i tijela poginulih. Sva gospodarska i prometna aktivnost vratit će se uz pomoć ruskih graničnih postrojbi.

„Djelujemo na premisi da će dogovori stvoriti nužne uvjete za dugotrajni i potpuni dogovor oko krize u Nagorno Karabahu na pravednim temeljima i u interesima armenskog i azerskog naroda“, objavio je Putin.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev je dogovor prozvao kulminacijom velike pobjede svoje države i kapitulacijom Armenije.

Pašinjan je pokušao ublažiti situaciju, priopćivši kako je odluka donesena nakon „duboke analize borbene situacije i u dogovoru s najboljim stručnjacima“.

„Ovo nije pobjeda, no nema poraza dok se ne smatrate poraženima. Mi se nećemo nikad smatrati poraženima i ovo će postati novi početak ere našeg nacionalnog jedinstva i preobražaja“, napisao je armenski čelnik.

Čelnik etničkih Armenaca u Nagorno Karabahu Arajik Harutjunjan u utorak je rekao kako nije bilo drugih opcija osim prekida vatre.

„Ako bi se vojne borbe nastavile istim intenzitetom izgubili bi Nagorno Karabah u nekoliko dana i imali puno više mrtvih“, kazao je.

Sedamnaest manjih političkih stranaka zatražilo je Pašinjanovu ostavku, a pokrenuta je i peticija o poništavanju sporazuma.